Usvojen prijedlog teksta za obilježje na Kazanima, Naša stranka protiv

Prema Izvještaju, prijedloge za izmjene teksta predloženog u nacrtu poslali su Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije Sarajevo i Klub vijećnika Naše stranke u Gradskom vijeću Grada Sarajeva. No, ovaj prijedlog odbijen je na današnjoj sjednici.

- Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tokom 1992. i 1993. ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade - bio je prijedlog Naše stranke.

Prema prijedlogu gradonačelnice, na spomen-obilježju pisat će sljedeći tekst:U dokumentu koji je Gradsko vijeće usvojilo 29. septembra 2021. godine je navedeno da će na spomeniku pisati „Kazani 1992.-1994″. Kako je na današnjoj sjednici rekla gradonačelnica Benjamina Karić, došlo je do greške te će taj tekst biti ispravljen u „Kazani 1992.-1993″. Naime, zločini su se događali u periodu 1992.-1993.

Usvojen je prijedlog gradonačelnice Karić da na spomen-obilježju piše sljedeći tekst:

- Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana:

Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933 - 1992., Bošković (Simo) Marko, 1929 - 1992., Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943 - 1992., Drašković (Branko) Mileva, 1936 - 1993., Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952 - 1993., Jovanović (Vojo) Duško, 1954 - 1993., Komljenac (Ilija) Marina, 1926 - 1993., Lavriv (Mihaila) Ana, 1942 - 1993., Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 - 1993., Lemez (Neđo) Novka, 1950 - 1992., Nikolić (Nikola) Ergin, 1966 - 1993., Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 - 1993., Šteta (Lutvo) Ago, 1942 - 1994., Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952 - 1992. i Žuža (Jefto) Stojan, 1933 - 1992.

Karić je navela da će do kraja godine biti završeno ovo spomen-obilježje.

Gradonačelnica je uputila inicijativu Gradskom vijeću, prema kojoj bi se 9. novembar obilježavao kao dan sjećanja na građane srpske nacionalnosti stradale na Kazanima.

Naša stranka: Usvojeni tekst za spomen-obilježje na Kazanima ne iskazuje dovoljno pijeteta prema žrtvama, a nimalo prema činjenici da su ubice osuđene

Na sjednici Gradskog vijeća Sarajevo danas je usvojen tekst za spomen-obilježje na Kazanima koji je predložila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić. Klub Naše stranke nije podržao njen prijedlog. Adi Škaljić, predsjednik Kluba vijećnika NS, tim povodom kaže:

„U tekstu koji je predložila gradonačelnica nije sadržana konačna, pravno i činjenično utemeljena istina. Ako je cilj ovog teksta, kako se dalo shvatiti iz gradonačelnicinih izjava, sačuvati i istinu o posljednjem ratu, onda se to može samo ne zaobilazeći je. Mi smo to upravo htjeli spominjući i ko su ubice, ali i činjenicu da su osuđeni. I to je istina, Armija RBiH i ratna vlast u Sarajevu bila je spremna na sankcionisanje zločina u trenutku dok su se oni dešavali. Ni civilna ni ratna vlast nije ni organizovala ni podstrekivala ratne zločine, oni nisu bili sistemski. Neki zločini, kao što je slučaj s ovim na Kazanima i nisu okvalificirani kao ratni, nego kao ubistva, željeli smo čak i tu činjenicu istaći. Iako u presudama ubistva na Kazanima nisu određena kao ratni zločin, to jest zločin u etičkom smislu i žao mi je što sad imamo pokušaj njegovog sistemskog minoriziranja mada, kako sam rekao, taj zločin nije desio kao posljedica sistemskog planiranja vlasti, ni civilnih ni vojnih, u ratu.

Tekst koji smo mi predlagali, upravo iz potrebe za istinom o posljednjem ratu, da bar ovaj zločin prestane biti mjesto prijepora, radili smo u konsultacijama s Udruženjem za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), historičarom Edinom Omerčićem, novinarkom Vildanom Selimbegović, režiserom Dinom Mustafićem, ekonomistom i diplomatom Žarkom Papićem i još nekolicinom eksperata iz oblasti koje se, svaka iz svog ugla, bave suočavanjem s prošlošću. Također, konsultovali smo i presude u slučaju Kazani.

Osim toga, gradonačelnicin prijedlog je stilski loš. Na prvo mjesto stavljen je onaj ko podiže spomenik, a ne žrtve, čime žrtve ispadaju na neki način manje vrijedne od nas koji ih se sjećamo. Sve u svemu za nas nezadovoljavajuće rješenje koje će u budućnosti izazvati brojne prijepore koji su se lako mogli izbjeći.

Mi, naravno, cijenimo činjenicu da je Benjamina Karić prva gradonačelnica koja je ovu temu stavila na dnevni red. Mi jesmo za spomenik, čiju smo izgradnju među prvima inicirali. Mi smo također insistirali i na izgradnji pristupnog puta do budućeg memorijala. Nama je problematičan tekst i vjerujemo da će on u budućnosti biti mijenjan.“

Tekst koji je predlagao Klub Naše stranke glasi:

Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tokom 1992. i 1993. ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade. Broj žrtava nije konačan:

Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933 – 1992

Bošković (Simo) Marko, 1929 – 1992

Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943 – 1992

Drašković (Branko) Mileva, 1936 – 1993

Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952 – 1993

Jovanović (Vojo) Duško, 1954 – 1993

Komljenac (Ilija) Marina, 1926 – 1993

Komljenac (Adam) Radoslav, 1921 – 1993

Lavriv (Mihaila) Ana, 1942 – 1993

Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 – 1993

emez (Neđo) Novka, 1950 – 1992

Nikolić (Nikola) Ergin, 1966 – 1993

Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 – 1993
Šalipur (Momčilo) Predrag, 1965 – 1993

Šteta (Lutvo) Ago, 1942 – 1993

Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952 – 1992

Žuža (Jefto) Stojan, 1933 – 1992

Uz izraze tuge, poštovanja i vječnog sjećanja spomenik podiže Grad Sarajevo 2021. godine.




(Vijesti.ba)