3°C
Mostar 9°C
Tuzla 6°C
Banja Luka 5°C
Bihać 3°C
Powered by Dark Sky

20.09.2021 / 20:47 Svijet - Sigurnosni dogovor

RSE: Američko-britansko 'ponižavanje' Francuske

RSE: Američko-britansko 'ponižavanje' Francuske
Foto: AFP

Francuska se osjeća izdano i poniženo poslije sigurnosnog dogovora SAD, Velike Britanije i Australije u okviru kojeg je Kanbera otkazala ugovor o kupovini francuskih podmornica, pišu svjetski mediji uz ocjene da bi trilateralni pakt mogao ugroziti i transatlantske odnose.

Opoziv bez presedana

U diplomatskom sporu među bliskim saveznicima, Francuska je opozvala svoje ambasadore u Vašingtonu i Kanberi reagujući na novi dogovor između SAD, Velike Britanije i Australije o pružanju Australiji tehnologije za podmornice na nuklearni pogon, napisao je Volistrit džurnal (The Wall Street Journal).

Kao dio trilateralnog pakta saveznika, Australija je 15. septembra saopštila da će otkazati višemilionski ugovor o kupovini podmornica od Francuske, nakon čega je vlada Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) donijela odluku o povlačenju ambasadora.

Francuska je tim potezom, kako ističe njujorški list, opozvala svog ambasadora u SAD prvi put u gotovo dva i po vijeka diplomatskih odnosa. Francuskom osjećaju izdaje doprinosi i činjenica da je Vašington u protekloj deceniji tražio od svojih saveznika da se pridruže SAD u nastojanju da osiguraju snažniju prisutnost na Pacifiku.

Francuski zvaničnici su, naglašava Volstrit džurnal, i dalje zbunjeni zašto je Australija odlučila da raskine ugovor koji su francuski mediji opisivali kao "ugovor vijeka".

Australijski premijer Skot Morison (Scott Morrison) rekao je da neke nuklearne podmornice koje isporučuje Francuska nisu dorasle izazovu suprotstavljanja rastućoj asertivnosti Kine na Pacifiku. No, francuski zvaničnici rekli su da Australijanci nikada nisu tražili da razmotre isporuku podmornica s nuklearnim pogonom, koje su dio francuskog arsenala.

Poniženje od prijatelja

Raskidanjem ugovora od oko 55 milijardi eura za 12 konvencionalnih podmornica s većinskom državnom francuskom kompanijom DCNS, Australija je odbila ne samo kompaniju nego Francusku, ukazuje Sandej tajms (The Sunday Times) uz ocjenu da je to za Francuze bilo ništa drugo nego poniženje.

Objava pakta kasnila je u "više navrata", rekli su izvori londonskog lista naglašavajući da su i SAD i Velika Britanija čekale da Australija pronađe pravo vrijeme da prekine ugovor s Francuzima. Na kraju su to učinili istog dana nakon što je vijest već dospjela u američke medije.

To, kao i činjenica da je Francuska izostavljena iz kreiranja novog strateškog saveza dogodilo se u loše vrijeme za Makrona, koji se sprema za predsjedničke izbore u Francuskoj sljedeće godine. Stoga, dodaje Tajms, njegova odluka o povlačenju ambasadora iz dvije zemlje, iako djeluje kao politički teatar, ipak naglašava težinu diplomatske krize.

Francuska je u ponedjeljak, 20. septembra također otkazala sastanak izmeđe ministrice odbrane Florans Parli (Florence Parly) i njenog britanskog kolege Bena Volasa (Ben Wallace) koji je, prema pisanju Tajmsa, bio planiran za ovu nedjelju.

Neugodan poziv Evropi

Dok je Francuska osudila trilateralni sigurnosni pakt protiv Kine nazvan Aukus kao "nož u leđa", to je sigurno bio neugodan poziv na buđenje Evropskoj uniji, ocjenjuje BBC naglasivši kako su se prošle sedmice stvari zahuktale između Zapada i Kine, a EU nije baš znala u kom pravcu da gleda.

Prilikom stvaranja novog pakta Brisel, kako ističe britanski javni servis, ne samo da nije bio u prostoriji za rasprave, već se činilo da je jedva znao da ta soba uopšte postoji. Uslijedio je poziv visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Žozepa Borela (Josep Borrell) na uzbunu kako Evropljani moraju preuzeti inicijativu o vlastitoj indo-pacifičkoj strategiji.

Ipak, dodaje BBC, taj poziv doveo je do druge neugodnosti - EU nije vojna sila. Uprkos nedavnim prijedlozima predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (von der Leyen) za kreiranje “Evropske odbrambene unije”, države članice bi morale definisati čemu bi takva unija služila, što prema mišljenju pojedinih stručnjaka ne bi bio lak zadatak.

"Strateško okruženje ne izgleda isto iz Varšave, Atine, Pariza ili Berlina", kaže Ijan Leser (Ian Lesser), potpredsjednik njemačkog Maršalovog fonda. Međutim, on sugeriše da je EU prilično jasna u smislu onoga što ne želi – da mora da bira, kako on kaže, "između Sjedinjenih Država i Kine u sve težem okruženju".

Konačno, naglašava BBC, Francuska koja je članica EU je ljuta. Sama po sebi značajna vojna sila, Francuska ima interese i prisutnost u regiji a dogovor s Australijom bio je ključni dio tamošnje strategije. Ugovor vrijedan više milijardi dolara je jedno, a udarac na mukotrpno izgrađenoj regionalnoj strategiji drugo.

Ljutnja na Bajdenovu administraciju

Neobično oštra reakcija Francuske na trilateralni sporazum sugeriše da bi to moglo imati dugoročne posljedice na obećanje američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) da će resetovati transatlantske odnose nakon četiri burne godine pod Donaldom Trampom (Tump), piše Vašington post (The Washington Post).

Postoji niz razloga zašto su Francuzi toliko ljuti na Bajdenovu administraciju oko sporazuma s Britanijom i Australijom, napisao je vašingtonski list naglasivši kako je francuski ministar vanjskih poslova Žan Iv Le Drijan (Jean-Yves Le Drian) uporedio odluku SAD s nečim što bi “Tramp učinio".

Francuski zvaničnici također su vjerovali da je njihov dogovor s Australijom primjer američko-francuske saradnje, jer se očekivalo da će u projekt biti uključena australijska podružnica američke kompanije Lokhid Martin (Lockheed Martin).

Makron do sada nije javno komentarisao dogovor o podmornicama, ali je njegova vlada jasno dala do znanja da smatra da je kriza relevantna za širu Evropsku uniju što bi moglo ići na ruku onima koji pozivaju da Unija pojača svoje odbrambene kapacitete i da se manje oslanja na Sjedinjene Države. Takvi su zahtjevi već dobili na zamahu tokom proteklih nedjelja uslijed haotičnog povlačenja SAD iz Afganistana, dodaje list.

Stručnjaci smatraju da će sporazum između SAD i Australije "ugroziti ili ograničiti francusku strategiju” u regiji Tihog i Indijskog okeana, gdje Francuska ima značajne interese i vidi se kao napredni evropski tim i potencijalna stabilizacijska sila. Oko dva miliona francuskih građana živi na brojnim francuskim ostrvskim teritorijima, dok je u toj regiji stacionirano više od 7.000 francuskih vojnika.

Tiho zadovoljstvo u Londonu

Kako odnosi između Francuske i Sjedinjenih Država tonu na najniži nivo posljednjih decenija, Britanija se pokazala kao nevjerovatni pobjednik u savezu za pomorsku sigurnost koji je posijao bijes i optužbe na tri kontinenta - i tiho zadovoljstvo u Londonu, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Britanska vlada odigrala je ranu ulogu u posredovanju u savezu sa Sjedinjenim Državama i Australijom za razmještanje podmornica na nuklearni pogon u Pacifiku, tvrde zvaničnici u Londonu i Vašingtonu.

Sporazum potpisan 15. septembra, po kojem će Sjedinjene Države i Britanija obezbijediti Australiju podmornicama, potvrdio je status Velike Britanije kao vojne sile s nuklearnom ekspertizom, kao i pouzdanog saveznika Sjedinjenih Država.

Za premijera Borisa Džonsona (Johnson), koji će se ove sedmice sastati s Bajdenom u Bijeloj kući i govoriti pred Ujedinjenim nacijama, to je prva opipljiva pobjeda u kampanji da 18 mjeseci nakon Bregzita (Brexita) Velika Britanija bude igrač na globalnoj sceni. Britanski zvaničnici naveli su dogovor kao dokaz britanske sposobnosti - u ovom slučaju, kako je naglasio Njujork tajms, na račun evropskog susjeda.

Uprkos svom zadovoljstvu u Londonu, Britanija se i dalje suočava s zastrašujućom geopolitičkom stvarnošću. Dogovor o podmornicama vjerovatno će pogoršati njen odnos s Francuskom, koji je već zategnut sporovima oko prava na ribolov i migrantima koji prelaze La Manš.

Medvjeđa usluga

S druge strane, ocjenjuju urednici Obzervera (Observer), izuzimanje Francuske iz Aukus pakta stavlja Veliku Britaniju u opasnost od daljnje izolacije nakon Bregzita.

Pretjerano oslanjanje na nepouzdanu Ameriku moglo bi biti kobno i, prema pisanju sestrinskog nedjeljnika lista Gardijan (The Guardian), učiniti Britaniji medvjeđu uslugu ako ne shvati potrebu da očuva usklađenost s Evropom po pitanju sigurnosti i odbrane.

Britanija i Francuska dvije su najveće evropske vojne sile s kapacitetima koji nedostaju drugim zemljama, naročito Njemačkoj. Njihov zajednički plan proširuje se na rješavanje klimatske krize i na oživljavanje prijetnje islamističkog terorizma.

Ljutita reakcija Emanuela Makrona na novi pakt ne odnosi se samo na izgubljene poslove već je riječ o nacionalnom i diplomatskom poniženju koje dolazi sedam mjeseci prije teške borbe za ponovne izbore protiv oživljene krajnje desnice.

Pitanje je, ističe Obzerver, želi li britanska vlada imati posla s neprijateljskom, ksenofobičnom predsjednicom Marin Le Pen (Marine)?

(RSE)

Izdvajamo