Tegeltija otkrio detalje razgovora s Merkel o Schmidtu i Izbornom zakonu

Tegeltija je rekao da nakon odlaska njemačkog kancelara Angele Merkel, koja je bila nosilac Berlinskog procesa, postoje različita razmišljanja i viđenja kako i ko da bude njegov nosilac.

- Često procesi zavise upravo od pojedinaca koji su najveći zagovornici. Јedno od mogućih rješenja je da novi kancelar Njemačke bude takođe isto posvećen ovom procesu kao Merkel ili da se izabere model da se to prenese na Evropsku komisiju. Јa stojim na stanovištu da bi bilo bolje da Njemačka bude i dalje nosilac tog procesa, iako on ne može ići bez EU - rekao je Tegeltija nakon razgovora sa Merkel, koja se u Tirani sastala sa liderima zemalja zapadnog Balkana.

On je istakao da je odluka Merkel da okupi lidere na jednom mjestu poruka da je Balkan bio i ostao u fokusu njenog interesovanja.

Tegeltija je prenio da je Merkel otvoreno rekla da je i dalje opredijeljena da traži rješenje da Berlinski proces bude nastavljen i intenziviran.

On je ocijenio da je ovo dobra poruka i da je danas ocijenjeno da je ovo bio evropski susret na zapadnom Balkanu.

- Berlinski proces jeste počeo davno, 2014. godine, bilo je pomaka u tom procesu, ali tek je prošle godine taj proces dobio svoju institucionalnu moć usvajanjem Ekonomsko-investicionog plana za zapadni Balkan koji ima veliku finansijsku podršku i rezultati toga tek treba da se vide - rekao je Tegeltija novinarima.

Odgovarajući na pitanje da li je tokom bilateralnog susreta sa Merkel razgovarano o "trusnoj" političkoj situaciji u BiH s obzirom na činjenicu da je u BiH njemački diplomata Kristijan Šmit koga pola BiH priznaje za visokog predstavnika, Tegeltija je rekao da Merkel izuzetno dobro informisana o svim problemima.

Tegeltija je rekao da su najvažnija pitanja koja su tretirana u bilateralnim razgovorima bile pozicija Šmita i Izborni zakon u BiH i dodao da su to dva pitanja o kojima ne postoji saglasnost.

- Mi koji dolazimo iz Republike Srpske smatramo da Šmit nije izabran u odgovarajućoj proceduri. I dalje smatramo da treba iskoristiti sve mogućnosti da Šmit dobije adekvatan mandat kako je predviđeno, odnosno da tu podršku dobije u Savjetu bezbjednosti, da i pored toga što su dvije velike sile protiv tog načina izbora, smatramo da uz dogovore i definisanje mandata i ovog visokog predstavnika, a i Kancelarije, treba da se dođe do prihvatljivog rješenja kojim bi se redefinisala pozicija Kancelarije visokog predstavnika u Sarajevu - smatra Tegeltija.

On je naveo da Merkel ima drugačije viđenje, ali da je i ona za to da se "definiše način u kome bi svi bili sigurni da Šmit neće negdje na kraju ili na početku svog mandata ponašati kao što se ponašao Valentin Incko koji je odlazio i koji je svojom odlukom napravio problem svima u BiH" i samom Šmitu.

- Ostaje da se u diplomatskim razgovorima svih onih koji su zainteresovani za ovo rješenje pokuša redefinisati da Šmit dobije mandat i da bi to izgledalo sve kako treba - istakao je Tegeltija.

Govoreći o Izbornom zakonu, on je prenio da je tokom razgovora sa Merkel ponovio da se prihvataju sve presude Evropskog suda za ljudska prava koji kaže da treba promijeniti način izbora Predsjedništva BiH kako bi se omogućilo i drugima, osim pripadnika konstitutivnih naroda, da se mogu kandidovati.

- Stanovište je i moje da je to pitanje odnosa unutar Federaciji BiH između Bošnjaka i Hrvata - napomenuo je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska ima svoj usaglašen stav o pitanju izbora Predsjedništva BiH već dugo godina i taj stav će i dalje zastupati.

- Da bi se došlo do Izbornog zakona potrebna je puno veća angažovanost i međunarodne zajednice kako ni jedna ni druga strana ne bi dobila maksimum u pregovorima, nego da se dođe do prihvatljivog rješenja, kako reče Šmit, da ne bi došli u situaciju da jedan narod bira predstavnike drugom narodu - istakao je Tegeltija.

Govoreći o inicijativi "Otvoreni Balkan", Tegeltija je naglasio da je i Merkel zagovarala "Otvoreni Balkan", ali da "dvije trećine BiH prihvata taj koncept" koji su pokrenule Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

- To nije nikakva zamjena za proces proširenja EU, ali jeste mogućnost da se neke stvari realizuju i kroz ovaj sistem `Otvorenog Balkana` dok se ne postane punopravna članica EU - naveo je Tegeltija.

On je ukazao da je Predsjedništvo BiH u jednom trenutku gotovo donijelo odluku o prihvatanju tog sistema da bi potom došlo do promjene tog stava.

- Јa ću kroz Vijeće ministara i dalje zagovarati da je potrebno da BiH pristupi ovome projektu jer on će, ako ništa drugo, donijeti neke pomoći građanima, poput izdavanja diploma, putovanja i tome slično - zaključio je Tegeltija.

(Vijesti.ba / Srna)