Danska vlast: Hrvatska je u pravu kad zaustavlja migrante

Stoklund smatra da je pristup Vlade RH u zaustavljanju ilegalnih migranata na granici ispravan i nije želio komentirati kritike nekih organizacija zbog metoda kojima se navodno pritom koristi hrvatska policija.

- Bilo bi jednostavno za mene kao danskog političara da sjedim ovdje i kritiziram situaciju jedne druge članice Europske unije koja se prva suočava s problemom, rekao je Stoklund i naglasio kako Danska pomaže zemljama članicama EU-a koje se suočavaju s pokušajima ilegalnog useljavanja.

Sukob kultura

Stoklund je istaknuo da je danski pristup useljavanju sve prihvaćeniji u Europskoj uniji.

- Posljednjih godina donijeli smo vrlo jasnu strategiju izbjegavanja da nam se svake godine ponavlja da dočekujemo izbjeglice s Bliskog istoka i iz afričkih zemalja. Mi smo svjedoci sukoba kultura u mnogim područjima. Najveći sukobi odnose se na područja odnosa prema radu, općih sloboda ili kako bi djeca trebala biti odgajana, rekao je Stoklund.

Danska inače ima reputaciju jedne od najsretnijih zemlja svijeta, ali zadnjih godina privlači pozornost svojom strategijom "nula izbjeglica".

Parlamentarni zastupnik vladajućih Socijaldemokrata objasnio je kako je dugoročni cilj zakona donesenih ove godine smanjiti broj zahtjeva za azil u Danskoj na nulu.

- Mi vodimo pregovore s različitim zemljama izvan Europe u kojima bi se formirali centri za osobe koje traže azil u Danskoj. Mi bismo ih onda poslali u te centre, u slučaju da se domognu Danske, i onda bi u tim centrima bio rješavan njihov status, kazao je.

Danski su mediji prije koji tjedan objavili da vlada o tome pregovara s Egiptom, Eritrejom, Ruandom i Etiopijom.

Podrška dijela članica EU-a

Prije dvije godine samo je 2716 ljudi zatražilo azil u Danskoj, osam puta manje nego 2015.

Iako inicijativa prolazi u Danskoj, u međunarodnoj zajednici izaziva zabrinutosti. Po UNHCR-u, "protivna je međunarodnim načelima suradnje kad je riječ o izbjeglicama". Stoklund, pak, očekuje da će ovakav postupak obeshrabriti one koji se namjeravaju uputiti u Europu, a novac koji bi se uštedio na dugogodišnjem zbrinjavanju useljenika koji nemaju pravo na politički azil utrošio bi se na razvojne projekte u zemljama njihova podrijetla.

Kad je u pitanju moguća kriza oko izbjeglica iz Afganistana, Stoklund je izrazio zadovoljstvo što većina zemalja EU-a zastupa isti princip kao Danska - izbjeglicama treba pomoći u susjednim zemljama u kojima se nalaze prije nego što se upute prema Europi.

- Na posljednjem sastanku Europskog vijeća bili smo vrlo sretni kad smo uvidjeli da nijedna europska zemlje na želi odaslati signal izbjeglicama iz Afganistana da dođu u Europu. I mislim da sve to skupa nije nikakva novost. Zemlje su shvatile da situacija poput one iz 2015. nije održiva, rekao je Stoklund.

Politička korektnost pogrešno se shvaća

Komentirajući često negativne reakcije na dansku useljeničku i integracijsku politiku, poput uvođenja tzv. geta za dijelove grada s visokim postotkom stranaca, Stoklund je rekao kako se u Danskoj otvorenije pristupa nekim problemima nego drugdje.

- Mi u Danskoj otvoreno govorimo o ovim problemima i mislim da se pojam političke korektnosti krivo shvaća te da otvorenu i iskrenu raspravu o problemima čini nemogućom.

Socijaldemokratski političar, čije je stranka ovog tjedna dodatno postrožila integracijska pravila koja predviđaju obavezni rad za strance koji se smatraju nedovoljno integriranima, a primaju socijalne povlastice, objasnio je kako je cilj stroge politike prema strancima sprečavanje stvaranja paralelnih društava.

- Promjenom integracijske politike pokrenuli smo neke procese koji se nisu mijenjali desetljećima. Mi smo uspjeli smanjiti probleme u određenim naseljima i pokrenuli proces protiv stvaranja izoliranih društava, naglasio je.


(Vijesti.ba)