U Federaciji BiH na snagu stupa Zakon o roditeljima njegovateljima

Prema obrazloženju predlagača, ovaj zakon prvi put sistemski rješava problematiku kad je riječ o porodicama koje imaju dijete sa stopostotnim invaliditetom.

Cilj je da se jednom od roditelja takvog potomka prizna pravo na status 'roditelja njegovatelja' i budu mu omogućeni mjesečna naknada u visini najniže neto plaće u FBiH, kao i pripadajući doprinosi za penzijsko-invalidsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti.

Kako je delegatima obrazložio federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, roditelj njegovatelj je nezaposleni roditelj djeteta sa stopostotnim invaliditetom, koje ne može biti osposobljeno za samostalno udovoljavanje svakodnevnim životnim potrebama. Da bi ostvario status njegovatelja, roditelj prilaže dokaz o evidenciji s evidencije nezaposlenih, a izuzetno, dokaz od Porezne uprave FBiH da nije osigurana osoba u Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa. Status njegovatelja roditelj može zadržati do 65. godine života bez obzira na životnu dob potomka.

U slučaju smrti potomka, roditelju i u narednih šest mjeseci ostaje pravo na utvrđenu mjesečnu naknadu. Porodice imaju i pravo na troškove sahrane u ovom slučaju.

Prema procjenama, za provedbu zakona godišnje u budžetu FBiH treba namijeniti 27, 2 miliona KM. Od toga je, po Drljačinim riječima, trenutno osigurano 16,5 miliona a ostatak će biti nadomiren preraspodjelom novca iz odovarajućih budžetskih stavki.

Prije glasanja o zakonu, delegatima su se potpuno oprečnim stavovima obratili Ines Kavalec iz Udruženja “Dajte nam šansu” i Suad Zahirović uime tri koordinacije udruženja osoba s invaliditetom iz Sarajevskog, Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Kavalec je apelirala na usvajanje zakona jer je, po njenim riječima, ogroman pozitivni iskorak i bolji nego u Hrvatskoj i Republici Srpskoj, gdje je ranije donesena legislativa ove vrste. Budući da otvara više pitanja, tokom primjene treba uočiti eventualne nedostatke pa odredbe po potrebi mijenjati, dodala je.

Zhirović je, pak, izjavio da zakon treba povući iz procedure ili ga iz skraćenog postupka vratiti u redovni ne bi li dospio u široku javnu raspravu prije konačnog usvajanja jer u trenutnoj varijanti, nije nijansirao okolnosti i potrebe porodica odnosno djece s navedenom bolnom problematikom, zbog čega je u suprotnosti s evropskim konvencijama i politikom iz resorne oblasti utvrđenom na nivou države BiH.

Više delegata iz opozicionih stranaka također su kazali da je zakon loš jer nije uzeo u obzir potrebe svih iz kategorije na koju se odnosi, a činjenica da je u parlamentarnoj proceduri po skraćenom postupku, govori, po mišljenju ovih govornika, o izostaknu kvalitetne rasprave koja bi ishodila boljim rješenjima.

Pojedinci nezadovoljni ponuđenim stavkama zakona, poput delegata Elmedina Konakovića, kazali da će ipak glasati “za” jer znaju da jedan dio populacije na koju se odnosi željno čeka njegovo donošenje.

Na primjedbe, ministar Drljača je između ostalog kazao da zakon i sam predviđa poboljšavanje predviđenih rješenja, analizu za tri mjeseca od početka primjene, ako se u praksi, neke od odredbi pokažu manjkavim.

Sjednica Doma naroda je nakon glasanja o ovom zakonu nastavljena preostalim tačkama dnevnog reda.


(Vijesti.ba / FENA)