15°C
Mostar 20°C
Tuzla 16°C
Banja Luka 16°C
Bihać 15°C
Powered by Dark Sky

02.09.2021 / 17:42 Politika - Prenosimo

Nova američka administracija u BiH: Šta mogu očekivati Bošnjaci, šta Hrvati, a šta Srbi?

Nova američka administracija u BiH: Šta mogu očekivati Bošnjaci, šta Hrvati, a šta Srbi?
Antony Blinken / Vijesti.ba
Nema sumnje da će nova imena imati ključnu ulogu za budućnost BiH, da neće tolerirati destruktivne politike, ali ni neiskorištene šanse.

Balkan se nakon dugo vremena vraća u fokus američke politike. Ponajviše je to vidljivo iz koordinirane politike administracije Joe Bidena i Evropske unije, posebno Njemačke. To i ne čudi s obzirom na činjenicu da američki predsjednik Biden izuzetno poznaje region, njegove politike i sve ono što se dešavalo od 90-ih na ovamo.

Šta onda od nove administracije može očekivati BiH, šta mogu očekivati Bošnjaci, šta Hrvati, a šta Srbi?

Prve naznake jačeg angažmana SAD-a ogledaju se u odabiru kadrova koji će u budućnosti biti zaduženi za ovaj prostor. Radi se o 'starim' kadrovima koji su u turbulentnim vremenima na Balkanu imali važne uloge. Jedna od pozicija na koju treba obratiti pažnju je pozicija izaslanika za Zapadni Balkan.

Matthewa Palmera na toj bi poziciji trebao zamijeniti karijerni diplomata Gabriel Escobar, sadašnji zamjenik ambasadora SAD-a u Beogradu. Radi se o izuzetnom poznavaocu prilika na Balkanu. Kada je međunarodna zajednica, uz ključnu ulogu Amerikanaca 1998. godine dovela Milorada Dodika na premijersku funkciju u RS, Gabriel Escobar je bio na čelu ureda OHR-a u Banjoj Luci, a zatim je obnašao i funkciju šefa Ureda Američke ambasade u Banjaluci.

Da takav odabir nije slučajan dokaz je i da činjenica da je na poziciju ambasadora SAD u BiH, Biden odabrao čovjek koji savršeno poznaje situaciju i političke aktere u BiH. Radi se o Michaelu Murphyju, nekadašnjem šefu političkog Odjela u američkoj ambasadi u Sarajevu u periodu od 2006. do 2009. godine.

Uloga Albrightove i Gelbarda

Dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu je i izbor Anthony Blinkena za državnog sekretara. On je karijeru u State Departmentu počeo još u vrijeme administracije Billa Clintona, odnosno tokom agresije na BiH. Od tada je jedan od najbližih Bidenovih saradnika.

Na odabir kadrova i povlačenje budućih poteza 'iz sjene' veliki uticaj imaju još dvoje prekaljenih američkih dužnosnika - bivša državna sekretarka SAD-a Madeleine Albright i bivši specijalni izaslanik predsjesnika SAD-a za Balkan Robert Gelbard. Radi se o dvojcu koji je tokom agresije na BiH i godinama koje su uslijedile davao bezrezervnu podršku prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću i politici koju je zastupao.

Albright je bila prva članica Clintonove administracije koja je posjetila Sarajevo još u proljeće 1994. godine. Bila je glasni zagovornik vojnih intervencija u BiH i na Kosovu, a nedavno je u Kongresu iznijela stav da je u "BiH Dayton zaustavio rat, ali da SAD moraju pomoći državavi da krenu naprijed".

Tada je uputila i poruku da Srbija ne treba blokirati nezavisnost Kosova, što je po vlastitom priznanju zabrinulo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Gelbard je kao lični izaslanik Predsjednika Clintona za Balkan, također imao ulogu u dovođenju Milorada Dodika na vlast. Važi i za arhitektu projekta prvih privođenja pravdi ratnih zločinaca, poput izručenja Darija Kordića i još devet bosanskih Hrvata optuženih za ratne zločine. Pomenuta izručenja bila su posljedica dogovora Gelbarda sa Franjom Tuđmanom u Zagrebu.

Ključna imena za budućnost BiH

A upravo bi Zagreb, nakon odbijanja Beograda da prizna Kosovo i približavanja Rusiji i Kini, trebao postati centar iz kojeg će SAD voditi i sređivati politiku u regionu. Nova administracija smatra da je Zagreb pragmatičniji, no to ne znači da Dragan Čović može očekivati bilo kakvu podršku za svoju politiku, dapače. Ipak, Ameriknci će zasigurno tražiti i raditi na približavanju Bošnjaka i Hrvata u BiH, te jačanju Federacije BiH.

Nema sumnje da će gore navedana imena imati ključnu ulogu za budućnost BiH, da neće tolerirati destruktivne politike, ali ni neiskorištene šanse. A radi se zbilja o velikoj i vjerovatno zadnjoj šansi, prije svega za Bošnjake koja će za njihove lidere biti posljednja.


(Oslobođenje)

Izdvajamo