9°C
Mostar 13°C
Tuzla 13°C
Banja Luka 14°C
Bihać 12°C
Powered by Dark Sky

05.08.2021 / 17:50 Politika - Inzkov nasljednik

Visoki predstavnik i BiH: Ko je Christian Schmidt i kakav ga posao čeka

Visoki predstavnik i BiH: Ko je Christian Schmidt i kakav ga posao čeka
Foto: FENA
Novi visoki predstavnik u BiH stiže u atmosferi u kojoj je njegov prethodnik morao da nametne zakon kako bi zaustavio negiranje genocida u Srebrenici. Na početne sastanke ne dolaze predstavnici RS, već otvoreno govore o nefunkcionalnosti BiH.

Gotovo 26 godina nakon Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u BiH, Schmidt na dočeku poručuje da, uprkos svemu, želi da ovu državu učini poželjnom za njene stanovnike.

- Sve dok 70 posto mladih ljudi želi da napusti zemlju, dok nacionalistički interesi imaju prednost nad opštim dobrom, ima još mnogo toga što treba ovdje uraditi - rekao je Schmidt na prvoj svečanosti povodom stupanja na dužnost.

Njegov prethodnik Valentin Inzko za BBC na srpskom kaže da će najveći izazov za Schmidta biti uspostavljanje pravne države.

- Na putu uspostavljanja imat će podršku EU, SAD, naravno i Berlina, ali i građana - pravna država je problem ne samo BiH nego cijelog okruženja, a EU ima interes za stabilnost Balkana jer stabilnost Evrope počinje na Balkanu. Osnova stabilnosti jeste pravna država - ako nje ima, sve ostalo se složi - govori Inzko.

Inzko je na poziciji visokog predstavnika proveo više od 12 godina, a izbor njegovog nasljednika nije prošao bez problema.

Rusija je bila protiv odluke o imenovanju Christiana Schmidta i, kako se navodi u saopštenju Ruske ambasade u BiH, pozvala partnere da "ponovo procijene posljedice tog postupka".

"Pravi čovjek na pravom mjestu"

Inzko nema dilemu - smatra da je za njegovog nasljednika napravljen dobar izbor.

- Schmidt je pošten posrednik, on je pravi čovjek, u pravom trenutku, na pravom mjestu - kaže Inzko u razgovoru za BBC na srpskom.

Ipak, svjestan je dosadašnji visoki predstavnik da se problemi s kojima će se susretati Schmidt neće mnogo razlikovati od dosadašnjih.

- Neki izazovi će biti slični, ali će konstelacija odnosa biti drugačija. Mi smo imali predsjednika Trumpa u SAD, a mislim da će predsjednik Biden imati drugačiji odnos. Imat će Schmidt i jednu ličnu prednost u budućem poslu u BiH. Ogromna Schmidtova prednost je staž od 30 godina u njemačkom parlamentu - on zna kako se zakoni donose i mijenjaju - objašnjava Inzko.

Ilustracija nepromijenjenog stanja u BiH je činjenica da se član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije pojavio na prvom sastanku trojnog liderstva zemlje sa Schmidtom, a da srpski predstavnici ne učestvuju u radu institucija države.

- U prošlosti se to već dešavalo u više navrata i ljudi su se uvijek vraćali u institucije. Inače, već je najavljen sastanak Schmidta s Dodikom i nekim drugim političarima na Jahorini - ističe Inzko.

Do takvog stanja došlo je pošto je Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, što je razljutilo srpske predstavnike.

Na pitanje da li je time olakšao ili otežao posao nasljedniku, Inzko kaže da bi odluka morala biti kad-tad donesena.

- To mu je olakšalo posao - jednoglasna ocjena svjetske javnosti je bila da je takva odluka bila neophodna, na svakoj konferenciji za medije su me pitali kad ću nametnuti takav zakon. Isto bi vjerovatno stalno pitali i Schmidta - potcrtava Inzko.

Ipak, ne želi da otkriva koliko se u donošenju odluke po kojoj će biti zapamćen kraj njegovog mandata savjetovao s nasljednikom.

BBC: Jeste li se konsultovali sa Schmidtom oko donošenja izmjena zakona?

Inzko: To ostaje među nama.

BBC: Je li on bio upoznat s vašim odlukama?

Inzko: On je bio upoznat s mojim namjerama koje postoje već nekoliko godina.

O nametnutim izmjenama

"Ja sam bio pristalica domaćeg rješenja, čekali smo 10-12 godina, bilo je nekoliko pokušaja da se taj zakon usvoji, ali uvijek su te inicijative propadale.

Istovremeno je dolazilo do eskalacije negacije genocida i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.

Govor njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa prošle godine bio je veoma značajan - rekao je da u EU nema mjesta za države koje veličaju ratne zločince, a i mi smo u zakonu prepisali direktive Evropske unije iz 2008. godine.

I ovdje apsolutno nije važno kažnjavanje, već katarza - da ljudi počnu drugačije da razmišljaju.

U BiH žive tri dobra naroda - nema loših naroda, niti kolektivne krivice. Pojedinci koji su krivi imaju ime i prezime, ali to nisu narodi - govori Inzko.

Upornost u sjenci

Schmidt u BiH donosi drugačiji stil vođenja politike, smatra dopisnik Radio-televizije Srbije iz Njemačke Nenad Radičević.

- Vjerujem da neće imati dramatične poteze jer nije takav tip političara - više je jedan od onih upornih, koji van očiju javnosti insistira na realizaciji nekih ciljeva. Moguće da neće biti toliko prisutan u javnosti, koliko u kancelarijama, na sastancima sa zvaničnicima BiH - kaže Radičević.

Schmidtove veze s Balkanom datiraju još od početka rata u BiH, kada je tokom 1992. godine bio u posmatračkoj misiji u Sarajevu.

U njemačkom parlamentu, kao poslanik, predvodio je grupe prijateljstva sa kolegama iz Hrvatske.

- Hrvatska emigracija u Njemačkoj je brojna, a on ima i veze s vladajućim HDZ-om pa je sve to važno za njegove veze s Hrvatskom - poručuje Radičević.

Izdvojio je njegova dva skorija angažmana u BiH, od kojih je onaj 2016. godine bio daleko uspješniji.

- Njemačka kancelarka Angela Merkel poslala ga je da proba da privoli Milorada Dodika da odustane od blokade Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU zbog straha od štete za poljoprivrednike RS. Bez pompe, kroz nekoliko razgovora s Dodikom, privolio ga je da RS prihvati SSP, a u sve su uključene i njemačke firme i poljoprivrednici koji su nadoknadili dio štete - govori Radičević.

Manje uspjeha imao je dvije godine kasnije, kada je bio dio delegacije koja je pregovarala o tretmanu i smještaju migranata koji kroz BiH prolaze kao dio tzv. balkanske rute.

- Ta misija u Sarajevu i Banjaluci nije bila uspješna. Niko u BiH nije to želio, postojao je konsenzus među entitetima da nisu željeli teret zbrinjavanja ljudi koji su krenuli ka Zapadnoj Evropi - pojašnjava.

Ipak, bez obzira na neuspjeh iz 2018. godine, Schmidta u njemačkoj politici izdvaja poznavanje Balkana.

- On je jedan od veoma malobrojnih njemačkih političara koji imaju predstavu šta se dešava na Balkanu, koji je upoznat na nivou višem od opštih floskula. Broj političara u Njemačkoj koji se bave Balkanom se u posljednjih nekoliko godina drastično smanjio - kaže Radičević.

Tokom karijere, Schmidt je bio na pozicijama državnog sekretara u Ministarstvu odbrane, a jedan mandat bio je i ministar poljoprivrede u vladi Angele Merkel, dok je više od tri decenije biran za poslanika u parlamentu.

- Schmidt je srednji rang njemačke politike koji je široj javnosti u Njemačkoj ne pretjerano poznat, već 31 godinu uspijeva da izbori direktan mandat u Bavarskoj kao član Hrišćansko-socijalne unije, sestrinske partije stranke Angele Merkel. Dugo je u politici i veoma je povezan s aktuelnim političarima i poslanicima - zaključuje Radičević.

 
(Vijesti.ba / BBC na srpskom)

Izdvajamo