Čarkadžić: EU Rezolucijom poslala poruku - građansko ispred kolektivnog

On smatra da su, nakon Mišljenja EK i Rezolucije Evropskog parlamenta, i evropski zvaničnici ostali bez prostora za “igre” sa demokratskim standardima

“Politike koje, na ovaj ili onaj način, zagovaraju ili cementiranje trenutnih “rješenja” ili daljnju etnicizaciju ustavo-pravne stečevine Bosne i Hercegovine, doživjele su svoj poraz puno prije netom usvojene Rezolucije Evropskog parlamenta”, kaže Čarkadžić.

On podsjeća da je prvo Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u svih pet presuda jasno naložio Bosni i Hercegovini kojim putem mora ići.

“Tako je, primjera radi, u predmetu Zornić protiv BiH, Sud podsjetio da se u presudi Sejdić i Finci primjećuje da je, u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i etničkim čišćenjem, te da je priroda tog sukoba bila takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir. S tim u vezi, u navedenoj presudi se dalje konstatuje da više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi, uz očekivanje suda da se u našoj zemlji, pored ostalog, bez daljeg odgađanja uspostavi demokratsko uređenje, a bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine”, smatra on.

On dodaje da, kada je zvanični Brisel, odnosno EU u pitanju, definitivni pečat na taj poraz dalo je Mišljenje EK o članstvu BiH u EU, kao i prateći Analitički izvještaj u kojima se, pored poziva na provedbu presuda Suda u Strazburu, slijedom upravo onoga što i piše u njima, na više mjesta problematizuje kako sam izbor, tako i način odlučivanja na osnovu etničke pripadnosti, te jasno poziva na njegovo redukovanje, a u dijelu koji govori o usvajanju acquis-e kao pravne stečevine EU, poziva i da se osigura da svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a budu zasnovani isključivo na profesionalizmu, te da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em.

“Vrijeme će zasigurno pokazati da je Mišljenje EK, uz odluku NATO-a da se BiH primi u MAP, vjerovatno najbitniji dokument koji u posljednjih 10 godina stigao na adresu naše zemlje, jer ono što u njemu piše projekcija budućeg izgleda BiH, svidjelo se to nekome ili ne.

Pored toga, Mišljenje EK ne ostavlja više prostor za bilo kakve vrste “sivih zona”, odnosno politike “za EU”, ali na način da EU “usvoji” pravila koje vrijede u BiH i dopusti da BiH, takva kakva je danas, nastavi svoj put ka članstvu. Osim za bosanskohercegovačke političke aktere, vrata za bilo kakvo prihvatanje takvih i sličnih prijedloga usvajanjem Mišljenja EK kao obavezujućeg akta zatvorena su i za same dužnosnike EU”, ističe naš sagovornik.

U tom kontekstu’ nastavlja ovaj politički analitičar, važno je podsjetiti da to ranije nije bio slučaj, te je u nekim prijašnjim rezolucijama Evropskog parlamenta pominjana konstitutivnost, dok su 2014. godine, tadašnji Komesar za proširenje Štefan File kao i predstavnici EU u Sarajevu, jasno stali iza famoznog “Fileovog paketa” kojim bi se, a pod plaštom implementacije presude Sejdić-Finci, dodatno etnicizirao ustavno-pravni sistem BiH.

“Osim što je Parlament EU, sa čak 483 glasa "za", samo 73 protiv i 133 suzdržanih, potvrdio da se državi koja želi biti članica EU neće dozvoliti kompromis sa osnovnim demokratskim standardima, Rezolucijom je poslana jasna poruka ne samo zvaničnom Zagrebu, ali i cjelokupnoj političkoj sceni u BiH, da EU prihvata činjenicu da u BiH, trenutno, kolektivno ima prednost nad individualnim, tj. građanskim, ali i jasno odbija mogućnost, da ukoliko naša zemlja želi nastaviti svoj put ka EU, ona takva ne može ostati”, naglašava on.

Međutim, ističe Denis Čarkadžić, a kada se radi o političkim stavovima i odnosima unutar BiH, i pored svega ne treba očekivati da će se zvanična politika Hrvatske, a pogotovo politika, stavovi i djelovanje HDZ-a BiH ili SNSD-a uskoro promijeniti, odnosno približiti onome na šta jasno upućuju dokumenta zvaničnog Brisela i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

“Naprotiv, za očekivati je nastavak dosadašnjeg načina djelovanja, lobiranja i svih vrsta pritisaka, što bilo kakvo donošenje rješenja u smislu ustavnih promjena u BiH, a koja bi bila u skladu sa važećim odlukama, preporukama i presudama, u ovom trenutku čini teško mogućim”, zaključio je Denis Čarkadžić.

(Vijesti.ba)