10°C
Mostar 12°C
Tuzla 14°C
Banja Luka 14°C
Bihać 12°C

21.06.2021 / 14:08 Regija - Povjesničar i publicist

Umro Daniel Ivin Goldstein

Umro Daniel Ivin Goldstein
Foto: Hina

Povjesničar, publicist i javni djelatnik Daniel Ivin Goldstein umro je u nedjelju navečer, u 21:35, priopćio je povjesničar Ivo Goldstein.

Daniel Ivin rođen je u Karlovcu 16. travnja 1932., u obitelji Ive Goldsteina i Lee, rođene Brüll, koja je 1928. u Sarajevu dobila sina Slavka.

Po osnutku NDH Daniel je iz Karlovca, zbog opasnosti od deportacija, potkraj 1941. godine prebačen djedu i baki u Tuzlu, a kada je i ondje postalo opasno, početkom 1942. putuje iz Tuzle u Kraljevicu, gdje su ga čekali majka i brat. Putovao je uz pratnju Josipa Pribilovića, koji je 2002. proglašen Pravednikom među narodima.

Priključio se partizanskom pokretu u svibnju 1942. kao kurir pri Vrhovnom štabu. Iselio se u Izrael 1949., a vratio se 1952. Tada mijenja i prvotno prezime Goldstein u Ivin.

U Zagrebu je završio gimnaziju 1955. i studij povijesti na Filozofskom fakultetu 1965. U međuvremenu je, 1950-ih, radio u novinarstvu, industriji i turizmu te od 1963. u Institutu za historiju radničkoga pokreta Hrvatske u Zagrebu.

Zbog sudjelovanja u pokušaju osnivanja politički nezavisnoga časopisa Slobodni glas u Zadru 1966., Ivin je bio zatvoren, otpušten s posla i zabranjeno mu je objavljivanje. Stoga mu je knjiga Revolution und Evolution in Jugoslawien, u kojoj se bavi razdobljem 1948. - 52., posebice promjenama u politici KPJ-a 1949. izdana 1968. u inozemstvu.

Umirovljen je kao antifašistički borac 1975. U VUS-u, Horizontu i Plavom vjesniku 1950-ih pisao je reportaže i feljtone. Njegovi povijesni i politički članci, reagiranja i intervjui objavljivani su u publikacijama Putovi revolucije (1964.), Analyse (1966.), Ovdje (1970.), Oko (1989.), Slobodna Dalmacija (1989. - 90.), Start (1989.), Danas (1990.), Feral Tribune (1993.), Arkzin (1994.), Novi list (1994. - 97-, 1999.), Kolo (1998.), Hrvatska ljevica (1999.), Jutarnji list (1999.), Nacional (2000.) i Večernji list (2000.).

Napisao je drame Tko je protiv Supila? (Forum, 1987., 1/2) i Četvrti iskaz Ilije Gregorića (Kolo, 2001., 4) te prvu knjigu političkoga romana s ljubavnim elementima Hrvatsko pitanje (prvi put objavljen u Forumu 1990. - 91.). Početak druge knjige toga romana tiskan je u Kolu (1999., 3).

Jedan je od pokretača višestranačja u Hrvatskoj i utemeljitelja Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskoga odbora za zaštitu i promicanje ljudskih prava 1989., Hrvatskoga helsinškoga odbora za ljudska prava 1993. te jedan od utemeljitelja i predsjednik udruge "Dom", koja se 1994. - 95. bavila problemom deložacija u Hrvatskoj.

(Vijesti.ba / Hina)

Izdvajamo