7°C
Mostar 10°C
Tuzla 5°C
Banja Luka 3°C
Bihać 1°C
Powered by Dark Sky

10.06.2021 / 20:00 Politika - Razgovor za Vijesti.ba

Lazović: Zapad ne može čitavu BiH kažnjavati radi Dodika

Lazović: Zapad ne može čitavu BiH kažnjavati radi Dodika
Foto: Arhiv

Dodik je samo eksponent politike koja se još uvijek žilavo održava u Beogradu, centralni čovjek je Vučić. On sigurno osjeća određenu opasnost od narednog visokog predstavnika. Čović konačno mora shvatiti da njegov prijedlog izbornog zakona neće biti prihvaćen.

Presuda ratnom zločincu Ratku Mladiću, buka koja se u RS-u digla zbog imenovanja Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika, jači angažman međunarodne zajednice u BiH, razgovori i dogovori Milorada Dodika i Dragana Čovića, nastup probosanskih stranaka na izborima u RS-u.

Teme su ovo o kojima smo u intervjuu razgovarali sa članom Predsjedništva Pokreta socijalne pravde i demokratije (SPD) i nekadašnjim predsjednikom Skupštine RBiH Mirom Lazovićem.

Razgovarao: Delvin Kovač

Ratni zločinac Ratko Mladić je i pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora. No, zakona o zabrani negiranja genocida i dalje nema, a teško je vjerovati da će ga u skorije vrijeme i biti ukoliko konce u svoje ruke ne uzme visoki predstavnik i nametne ga bonskim ovlastima. Vaš komentar presude Mladiću i očekujete li da bi naša zemlja ipak mogla dobiti pomenuti zakon?

LAZOVIĆ: Moram reći da sam očekivao potvrđivanje prvostepene presude Ratku Mladiću. Također, očekivao sam da će i reakcije nakon te presude biti dvojake. Reakcije iz RS-a nisu ništa iznenađujuće jer je to kontinuitet njihove politike. Svjesni su da ova presuda zatvara jednu stranicu istorije koja je loša po srbijansku politiku, po režim Slobodana Miloševića, pa i po RS. Činjenica je da je cjelokupno političko i vojno vodstvo RS-a procesuirano u Hagu. I taj kamen kao ogroman teret leži nad RS-om.

Ja očekujem da će nakon izricanja ove konačne presude morati doći do toga da i međunarodna zajednica promijeni svoj pristup prema onim politikama i liderima koji negiraju haške presude, koji negiraju genocid u Srebrenici, na način ili da izvrši pritisak na domaće aktere da u Parlamentu donesu takav zakon - što bi bilo najbolje, a ako ne bude političke volje, onda da ga nametne još uvijek aktuelni Valentin Inzko ili budući visoki predstavnik Christian Schmidt.

Predstavnici Brisela i Njemačke više puta su rekli da oni koji negiraju zločine i veličaju zločince nemaju šta tražiti u Evropi. Taj stav je jasan i on treba da bude upućen na pojedince koji to rade, a ne na državu i državne institucije i druge ljude i druge političke partije koje prihvataju sve presude i principe EU. Dakle, ne može se Bosna kažnjavati radi Milorada Dodika i drugih pojedinaca koji su na suprotnim pozicijama od evropskih principa i standarda. I time se faktički kažnjava čitava jedna država i svi oni koji bi da BiH krene bržim putem u Evropu. Mora se etiketirati pojedinac ili pojedinci koji su opstruktori BiH na njenom putu ka EU.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno se u Beogradu sastao s političarima iz RS-a, predvođenim liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, a glavna tema razgovora bilo je Schmidtovo imenovanje? Čemu uopšte toliko Dodikovo dizanje tenzija i buke oko Schmidta, ako u obzir uzmemo njegove brojne tvrdnje da su visoki predstavnici bezopasni, da nemaju ingerencije i da njihove odluke ni po kojem osnovu ne obavezuju RS?

LAZOVIĆ: To je još jedna predstava u režiji Milorada Dodika koji se u zadnje vrijeme ponaša kao ranjeni lav koji udara na sve strane, napada sve i svakoga, a ne vidi u suštini da takvim pristupom stvara problem sebi i RS-u, jer će postati jedno izolovano ostrvo koje će se sukobljavati ne samo sa Briselom, već i sa svojim okruženjem. Milorad Dodik je čovjek koji u kontinuitetu vodi politiku protiv vlastite države i to je nešto što se mora zaustaviti. On sigurno osjeća određenu opasnost od narednog visokog predstavnika, jer je promijenjena atmosfera i u Evropi i u Americi.

Biden je više puta najavio da će raditi u savezništvu sa EU i zbog toga je potreban visoki predstavnik koji će moći realizirati zajedničke ciljeve američke administracije i Brisela. Milorad Dodik je svjestan šta to znači i zbog toga bjesomučno udara na sve i svakoga, misleći da nešta može uraditi. U suštini ostat će gubitnik, a s njim će zajedno još jedno vrijeme gubitnik biti i Bosna i Hercegovina.

Smatrate li da bi međunarodna zajednica konačno na svoju agendu mogla staviti Zapadni Balkan, pa samim tim i Bosnu i Hercegovinu, prije svega imajući u vidu najavljeni Schmidtov dolazak u avgustu, ali i izvršnu uredbu američkog predsjednika Joe Bidena o blokiranju imovine i zabrane ulaska u SAD svim osobama koje doprinose destabilizaciji situacije na Zapadnom Balkanu?

LAZOVIĆ: Mislim da će morati doći do jednog ozbiljnijeg pristupa EU u zajedništvu s američkom administracijom. Danas imamo informaciju da je Schmidt dao ostavku na članstvo u Bundestagu i da se u potpunosti želi posvetiti Bosni i Hercegovini, iz čega se može naslutiti njegov ozbiljan pristup u realizaciji ciljeva koje su zacrtali EU i američka administracija.

Sve reforme koje su prihvatile domaće političke snage morat će se ubrzanim putem realizirati. Visoki predstavnik će ovdje opstati sve dok se ne realizira ona čuvena formula 5+2. I Milorad Dodik dobro zna da bez realizacije te formule visoki predstavnik neće ići sa prostora Bosne i Hercegovine. I u tom kontekstu očekujem da će u narednom periodu na prostoru Bosne i Hercegovine, odnosno regiona, morati doći do puno veće aktivnosti Brisela u zajedništvu s američkom administracijom.

Ali, za mene centar svih ovih problema, pogotovo unutar Bosne i Hercegovine, nije sam Milorad Dodik. On je samo eksponent jedne politike koja se još uvijek žilavo održava u Beogradu. Vučić je po meni centralni čovjek sa kojim se treba razgovarati i na kojeg treba vršiti određeni pritisak kada su u pitanju Dodikove opstrukcije puta Bosne i Hercegovine ka EU.

Kako komentarišete poruke koje su nakon sastanka u Banjaluci poslali Dodik i lider HDZ-a BiH Dragan Čović? Između ostalog, poručili su da nema izborne reforme bez saglasnosti o izboru članova Predsjedništva BiH, te da nisu za uvođenje vanrednih izbora - što je opet u suprotnosti sa prijedlogom izmjena i dopuna Izbornog zakona koje je jučer predstavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

LAZOVIĆ: Tandem Čović-Dodik nastavlja svoju igru. Oni pokušavaju realizirati svoje uske lične, pa i partijske interese nauštrb zaustavljanja Bosne i Hercegovine na njenom putu k evropskim integracijama. Čović konačno mora shvatiti da izborni zakon na način kako ga predlažu HNS i on neće moći biti realiziran i prihvaćen u institucijama sistema. Jer, izborni zakon se mora naslanjati na evropske principe i standarde, i na brisanje diskriminacionih odredbi iz sadašnjeg Ustava, primjenom odluka Suda za ljudska prava iz Strazbura. Taj građanski princip će se morati ugraditi u izborni zakon, jer će bez njega Bosna i Hercegovina ostati taoc i zarobljena u etničkim politikama.

Jasne poruke su došle i iz Brisela i od američke administracije, od svih jačih predstavnika međunarodnih institucija da se legitimno predstavljanje na način kao što to traži Čović neće moći realizirati jer ono vodi etničkim podjelama. U ovoj se situaciji mora otvoriti dijalog, razgovor, na način da se između građanskog i etničkog pristupa nađe jedan balans koji će omogućiti zaštitu nacionalnih interesa bh. naroda kroz domove naroda i u federalnom i u državnom parlamentu. Da ti domovi naroda budu mjesto koje će čuvati i štititi nacionalne interese. A sve druge odredbe koje se tiču ljudskih prava i ljudskih sloboda morat će biti ugrađene u Ustav na način da svaki Bosanac i Hercegovac ima aktivno i pasivno glasačko pravo na cijelom prostoru BiH. I to je taj građanski princip koji ne predstavlja nikakvu opasnost ni po HNS, niti po bilo kakvu etničku skupinu. Naprotiv, jačanjem građanskih sloboda i ljudskih prava čuva se i jača i etnička pripadnost.

Probosanske stranke su u Banjaluci dogovorile zajedničke principe djelovanja i usaglasile platformu o zajedničkom djelovanju na području RS-a. Kako gledate na to okrupnjavanje probosanski orijentisanih snaga i šta one zapravo mogu u borbi sa dva srpska bloka okupljena oko SNSD-a, te SDS-a i PDP-a?

LAZOVIĆ: Ja to podržavam. Mislim da je potrebno, ne samo u RS-u, već i na prostoru BiH graditi političke blokove koji čuvaju i grade Bosnu i Hercegovinu kao građansku i sekularnu državu. Mora se napraviti jasan otpor onim politikama koje u kontinuitetu Bosnu i Hercegovinu drže u sadašnjem nepovoljnom stanju. I to što probosanskohercegovačke političke stranke rade u RS-u je nešto što može nagovijestiti određene promjene.

Ne mislim da može doći do nekih spektakularnih rezultata, ali u svakom slučaju je jedan zamajac koji može polučiti možda i solidne rezultate na predstojećim izborima, na način da predstavnici tog bloka budu u adekvatnom broju zastupljeni u Narodnoj skupštini RS. I to bi za početak bilo dobro. Ali, taj blok mora izgraditi i jasne političke principe na kojima će se voditi ta politika. Taj blok ne smije biti okrenut samo broju mandata, bez jasnih političkih ciljeva. Ti jasni politički ciljevi moraju biti suprotni onim politikama koje bi entitete jačali a slabili državu Bosnu i Hercegovinu. I taj blok mora jasno sa tim principima biti protiv i Milorada Dodika i njegove politike, bez obzira koliko je to teško na prostoru RS-a sada raditi. Ne smiju se jačati entiteti nauštrb države BiH. To jeste hrabar politički potez, ali on je garant za budućnost.

 

(Vijesti.ba)

Izdvajamo