Slovenski istraživački portal Necenzurisano objavio je "non paper" dokument koji je posljednjih dana izazvao pažnju javnosti u regionu.
Radi se, naime, o neslužbenom diplomatskom dokumentu u kojem se govori o idejama za rasturanje Bosne i Hercegovine, te pripajanju Kosova Albaniji.
Premijer Slovenije Janez Janša, navodno, je poslao ovaj dokument u Brisel, što je izazvalo žestoke reakcije javnosti u BiH, ali i opozicije u Sloveniji.
Još niko zvanično nije potvrdio da je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel od Slovenije dobio dokument takvog sadržaja, ali portal Necenzurisano piše kako takav dokument ipak postoji.
Prema njihovim informacijama, dokument pod nazivom "Zapadni Balkan - put naprijed" primljen je u kabinetu Charlesa Michela u februaru.
Portal piše kako je nepoznato ko je napisao dokument, ali da sigurno nije napisan u uredu Ministarstva vanjskih poslova Slovenije. Prema nekim navodima, dio pisma mogao je biti napisan u Budimpešti, ali ga brisel spominje kao slovenački dokument, jer ga je, prema još uvijek nepotvrđenim izvorima, Janšin kabinet slao na nekoliko adresa.
Dokument je u kabinet Charlesa Michela stigao neslužbenim putem i nepotisan, pa se stoga i njegovo postojanje uvijek može poreći.
Ono što je za sada sigurno, jeste to da sadržaj dokumenta potpuno odstupa od dosadašnje službene vanjske politike Slovenije, a da ide u korist velikosrpske i velikohrvatske fašističke politike.
Dokument u uvodu navodi "neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata" koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije. Autori dokumenta navode kako su i skoro 30 gdina od završetka rata ključna pitanja ostala nriješena.
- Dejtonski sporazum 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, koji je odnio više od 100.000 života, praktično prepoznao ono što je postignuto u ratu, ali ne u principu.
- Trenutno tje eško zamisliti evropske perspektive Srbije i Kosova.
- Članstvo BiH u EU može u potpunosti isključiti.
- U međuvremenu je prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj utjecaj u BiH i Sjevernoj Makedoniji.
- Osim Turske, nekolicine lokalnih političara i njihovih pristaša koji lično imaju koristi od haosa i nefunkcionalnih institucija, niko nije zadovoljan situacijom u BiH.
Sve ovo je navedeno u dokumentu, a kao ključni dio dokumenta predložena su rješenja za navedene probleme.
U dokumentu je predloženo sljedeće:
* Ujedinjenje Kosova i Albanije. "Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije (članice NATO-a) i Kosova praktički ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status - po uzoru na Južni Tirol", navodi se u dokumentu. To je autonomna pokrajina u sjevernoj Italiji, gdje većinu stanovništva govori njemački.
* Ujedinjenje većine teritorije Republike Srpske sa Srbijom. "Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije", navodi se u dokumentu.
* "Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol)."
* "To bi Bošnjacima dalo neovisno funkcionirajuću državu i preuzelo punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali da li će se pridružiti EU ili budućnosti izvan EU (slijedeći primjer Turske). Za sada velika većina Bošnjaka podržava u perspektivi EU, a u naglom porastu turskog utjecaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati u sljedećoj deceniji".
Autori "non papera" smatraju da bi ova "rješenja" ubrzala pregovore o članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU i NATO-u.
Problem je što su ovo prijedlozi kojima se oštro protive u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i drugim evropskim zemljama. Naime, međunarodna zajednica naglašava važnost teritorijalnog integriteta BiH i protivi se novom iscrtavanju granica na prostoru bivše Jugoslavije.
Sve ovo bi otvorilo nove probleme i dovelo do novih ratova. Zeleno svjetlo za raspad Bosne i Hercegovine i ujedinjenje Kosova s Albanijom dalo bi novi zamah srpskim nacionalistima u Crnoj Gori i albanskim nacionalistima u sjevernoj Makedoniji, dvije članice NATO-a.
Činjenica da se u vezi s ovim dokumentom spominju Slovenija i Janša vjerovatno je najveći udarac za predstojeće slovensko predsjedavanje EU. Kada su mediji iz BiH početkom sedmice izvještavali o ovom dokumentu, Janša je u svom odgovoru izjavio da "Slovenija ozbiljno traži rješenja za razvoj regije i evropsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana".
On nije potpuno odbacio postojanje dokumenta, samo je naglasio kako bi "bilo teško predati nešto Charlesu Michelu u februaru ili martu, budući da ga je zadnji put upoznao prošle godine".
Ipak, slovenski mediji navode kako postoji mnogo mogućih načina na koje je dokument stigao do Brisela. Na primjer, sredinom februara u Poljskoj, Michel je prisustvovao sastanku povodom 30. godišnjice Višegradske grupe, kojem je prisustvovao i mađarski premijer Viktor Orban , Janšin najbliži politički saveznik u EU.
Činjenica da dokument o podjeli BiH baca novo svjetlo i na posjetu predsjednika Republike Boruta Pahora ovoj zemlji početkom marta. Kako je početkom sedmice otkrio član Predsjedništva BiH Željko Komšić , Pahor ga je pitao o mogućem "mirnom razlazu" u BiH. Pahorov kabinet je kasnije tvrdio da se predsjednik Slovenije protivio ideji raspada BiH. Kaže se da je pitanje mirnog razlaza pokrenuto isključivo zbog zabrinutosti zbog ovih ideja.
Međutim, ne treba zaboraviti kako je Pahor u Sarajevo stigao nakon što je Michel primio dokument. JLogičnim se postavlja pitanje da li Pahor stvarno nije znao za njega i da li je članovima predsjedništva BiH postavio ovo pitanje pripremajući teren za nekog drugog.
Ministar vanjskih poslova Slovenije Anže Logar izjavio je jučer u Narodnoj skupštini da se strategija Slovenije prema Zapadnom Balkanu nije promijenila. Ali sve je više znakova novog zaokreta u slovenskoj vanjskoj politici.
Prema informacijama portala Necenzurisano, posljednjih mjeseci o BiH su postojala tri "non papera" u kojima je Slovenija na ovaj ili onaj način sudjelovala, a sam Logar je potvrdio postojanje jednog od ovih dokumenata. Riječ je o diplomatskoj inicijativi u vezi s BiH, koju je sredinom marta pokrenula Hrvatska, a pridružila joj se i Slovenija.
Ovim dokumentom nastavljaju dugotrajnu diplomatsku ofanzivu u Zagrebu na promjenu izbornog zakonodavstva u BiH. To bi u velikoj mjeri olakšalo izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, po mjeri Zagreba. Pridruživanjem hrvatskoj diplomatskoj inicijativi Slovenija se dalje distancirala od najvećih zemalja EU.
Treba napomenuti kako su Hrvatsku uz Mađarsku podržale samo tri većinski pravoslavne zemlje: Grčka, Bugarska i Kipar. Prve dvije imaju svoje interese po pitanju Sjeverne Makedonije, posebno u uslovljavanju njenog daljnjeg ulaska u evropske integracije, dok se za promjenu Izbornog zakona BiH, onakvog kakav žele Dragan Čović i službeni Zagreb, zalaže još jedino Rusija.
Sam dokument je nejasan jer Slovenija ima mnogo otvorenih pitanja sa Hrvatskom i do sada su u većini pitanja u EU bile na različitim stranama. Stoga je nejasna ova promjena vanjske politike Slovenije.
(Vijesti.ba)