09.03.2021 / 20:00 Politika - Sudar velesila

NSRS po uputama Rusije o OHR-u, Njemačka čeka signal SAD-a

NSRS po uputama Rusije o OHR-u, Njemačka čeka signal SAD-a
Foto: Vijesti.ba

Posebna sjednica Narodne skupštine RS biće održana sutra u 12.00 sati, a na sjednici će se obratiti i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik na čiji zahtjev je sjednica i zakazana.

Dodikov zahtjev odnosi se na raspravu o radu visokog predstavnika u BiH, dolasku novog i Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao te radu OHR-a.

Interesantno, Dodikov zahtjev stigao je samo tri dana nakon njegovog razgovora sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Dodik i Lavrov su se saglasili da OHR treba zatvoriti, a ne slati novog visokog predstavnika koji "inače nisu do sada imenovani shodno Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma".

S druge strane, njemački ministar vanjskih poslova Njemačke, Heiko Maas danas je poručio da imenovanjem Christiana Schmidta za novog visokog predatavnika ova zemlja želi biti dodatno angažovana u BiH.

- U razgovorima koje vodimo imamo podršku za Schmidta, i vjerujem da tamo gdje nismo dobili saglasnost – nije riječ o njegovoj ličnosti, nego je pitanje da li taj ured treba da postoji. Na osnovu svega što smo danas čuli smatramo da je svrsishodno da OHR treba da postoji”, rekao je Maas.

List FAZ je nedavno objavio da upravo Rusija na Balkanu demonstrira „svoju remetilačku moć“ i kao primjer za to navodi neslaganje Moskve sa izborom novog visokog predstavnika za BiH.

- Niko ne zna koliko daleko su Rusi spremni da idu. U State Departmentu postoje glasovi koji kažu da će se, ako to bude potrebno, Rusija i Vijeće sigurnosti zaobići. Preliminarna odluka mogla bi biti donesena na sastanku "Vijeća za implementaciju mira (PIC)", zakazanog za 16. mart. Rusija je također članica ovog tijela, koje nadgleda rad visokog predstavnika i odlučuje o njegovom imenovanju. Ali zasad nije jasno ni da li Washington podržava njemačku kandidaturu.", piše FAZ.

List dodaje kako se radi o potezu, koji je njemačka strana povukla u kasnoj fazi Trumpove vladavine, u vrijeme zatišja između Evrope i SAD u pogledu politike na Balkanu i podvlači da od strane nove američke vlade do sada nije stigla službena podrška Schmidtovoj kandidaturi.

- Iza kulisa, kako se čini, stvari tako stoje da ni u Berlinu izgleda nisu (više) sigurni. Sve dok podrška Washingtona nije osigurana, besmisleno je stavljati Schmidtovu kandidaturu na izglasavanje. Jer, kako smatraju u Berlinu, neugodno iznenađenje, na kraju krajeva, prijeti ne sa ruske već sa američke strane", navodi FAZ.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo