3°C
Mostar °C
Tuzla 6°C
Banja Luka 7°C
Bihać 5°C

28.02.2021 / 08:53 Politika - Prijetnje iz Zagreba

Grlić-Radman: Hrvatska neće dopustiti građansko uređenje BiH

Grlić-Radman: Hrvatska neće dopustiti građansko uređenje BiH
Foto: Vijesti.ba

Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina nisu samo susjedne države koje su najvećim dijelom naslonjene jedna na drugu nego su i partnerske države upućene jedna na drugu. Barem bi tako trebalo biti.

No, odnosi Zagreba i Sarajeva daleko su od idiličnih, a suradnja bi mogla biti daleko bolja. S tom ocjenom slaže se i Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

U intervjuu za Večernji list, Grlić Radman kaže kako treba imati u vidu da Hrvatska s BiH dijeli najdužu granicu i da je Hrvatska ujedno jedina članica EU koja dijeli granicu s BiH.

- Hrvatska i BiH možda imaju najviše zajedničkog u jugoistočnoj Europi i s obzirom na Hrvate kao konstitutivan narod u BiH. Hrvatska je pravi i iskreni zagovaratelj euroatlantskog puta BiH - tvrdi Grlić Radman.

Ističe kako u Hrvatskoj postoji konsenzus vlasti - predsjednika, premijera i cijele Vlade - kada je u pitanju odnos prema BiH. A što se tiče oporbe, kaže da se "ona prvenstveno bavi načinima dolaska na vlast, tako da i ne razmišlja toliko o tom sadržaju, već eventualno o rezultatima te politike, koji jesu vidljivi kad je riječ o hrvatskoj politici prema BiH".

Današnje odnose između Zagreba i Sarajeva ocjenjuje dobrim, iako bi, tvrdi, mogli biti i znatno bolji.

- BiH bi mogla još više koristiti Republiku Hrvatsku, njezino znanje i iskustva radi ostvarenja svojih glavnih strateških ciljeva, a to su integracija u EU i NATO. Naše iskustvo i znanje mogu pridonijeti funkcionalnosti, prosperitetu BiH, a ekspertiza može pomoći BiH da ispuni 14 prioriteta kako bi što prije dobila kandidacijski status - poručuje Grlić Radman.

Autor teksta, ističući specifičnosti BiH, "u kojoj ne postoji jedna, već tri nacionalne politike", te da se "stječe dojam da su politički predstavnici Bošnjaka vrlo kritični prema Hrvatskoj i potezima Vlade RH, primjerice, prosvjeduju zbog gradnje Pelješkog mosta", podsjetio je da je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković uložila notu zbog proglašenja isključivoga gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

Grlić Radman kaže da se tu postavlja pitanje nadležnosti za vanjsku politiku, "jer vidjeli ste i reakciju jednog člana Predsjedništva BiH koji se nije složio s tom notom".

- Razgovarao sam telefonski s ministricom Turković i najavio sam joj taj potez, a istodobno je naš veleposlanik u Sarajevu predao notu o namjeri Hrvatske da proglasi isključivi gospodarski pojas. On ne ometa ni prolazak brodova kroz teritorijalne vode Republike Hrvatske niti krši druge međunarodne propise. I tu ne vidimo razlog za zabrinutost bilo koga.

Sve je to objasnio i naš veleposlanik predsjedatelju Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i s te smo strane čak dobili i čestitke na potezu, jer riječ je o suverenim pravima naše države. Zato nas je začudila nota ministrice Turković. No, nismo je mogli prihvatiti kao legitimnu, jer pokazalo se da vlasti u BiH nisu složne o tom pitanju.

Nama je važno ustanoviti je li to osobni stav ili usuglašeni stav institucija koje su nadležne za to pitanje temeljem Ustava BiH. Dobar je primjer Trgovska gora, gdje je u neku ruku postojao konsenzus nositelja vlasti svih triju naroda. Ovdje to nije bio slučaj - dodaje Grlić Radman.

Govoreći o Izbornom zakonu BiH, "zbog kojeg su Hrvati dovedeni u neravnopravan položaj jer omogućuje drugim narodima da imenuju hrvatske predstavnike", Grlić Radman kaže da bi sporazum o tome trebao biti potpisan do kraja proljeća ove godine, jer je iduća godina u BiH izborna.

- Još u lipnju prošle godine predstavnici Hrvata i Bošnjaka potpisali su u Mostaru sporazum koji najavljuje novi Izborni zakon. Mislim da bi on svakako trebao rezultirati uređenijom BiH, sudjelovanjem u vlasti, ispravljanjem diskriminacije učinjene u tzv. puzajućim promjenama koje su visoki predstavnici poslije Daytona nametali na štetu Hrvata.

Po duhu i slovu Daytona, imamo tročlano Predsjedništvo BiH koje odražava ravnopravnost i jednakopravnost triju naroda. Zašto nije peteročlano, već je tročlano? Upravo zato da bi u njemu bili predstavnici triju konstitutivnih naroda. I zato je važna ova reforma Izbornog zakona da bi se na svim razinama vlasti osigurala ravnopravnost naroda i izbjeglo preglasavanje naroda.

- Imate belgijski primjer, koji jasno pokazuje da nije bitno koliki je postotak nekog naroda da bi participirao u vlasti. Švicarska nije članica EU, ali je dobar primjer kako riješiti odnos četiriju naroda koji žive zajedno i imaju jednaka prava. Tako bi trebalo biti i u BiH. Bio bi apsurd da ti narodi, koji su sačuvali identitet kada nije bilo demokracije, sada u demokratskom svijetu, u 21. stoljeću, kada se društva liberalne demokracije bore za razne identitete, izgube svoj temeljni identitet. BiH je već stoljećima multietnička zajednica i takva treba ostati - navodi Grlić Radman.

Živimo u 21. stoljeću kad se ratovi izbjegavaju, dodaje hrvatski ministar, kad postoje europske, euroatlantske vrijednosti koje dijelimo i s Amerikom. Hrvatska je članica EU, ali i NATO-a, kao i SAD.

- Imamo dobre partnerske odnose sa SAD-om. Ne treba očekivati da netko sada dođe i nametne neka rješenja. Treba vidjeti kakva je želja naroda u BiH. Oni će reći koji im oblik vladavine odgovara ili ne odgovara. Ako hoćete, svaka demokratska država zapravo je i građanska, ali ovdje je riječ o specifičnoj državi koja u svom Ustavu, Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu, ima definirano da je sastavljena od dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih.

Ne možemo dopustiti da se nametnu umjetni modeli koji bi išli na štetu bilo kojeg naroda. Hrvatska će biti aktivni zagovaratelj i nećemo dopustiti da budu ugrožena temeljna prava hrvatskog naroda u BiH - naglašava.

Na pitanje ima li Hrvatska aktivan odgovor u slučaju vanjskih pokušaja da se naruši pozicija Hrvata kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda u BiH, Grlić Radman kaže da Hrvatska ima odgovornost, te da je to njena ustavna obveza.

- Uostalom, mi smo supotpisnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Sve što dogovore Hrvati u BiH i njihovi politički predstavnici mi podržavamo, ali ako je hrvatski narod ugrožen i ako su njihovi politički predstavnici preglasani, Hrvatska im mora pomoći. Nijedan narod u BiH ne može imati više ili manje od drugih naroda. To je formula koju želimo vidjeti u praksi i zato je važna promjena Izbornog zakona - potcrtava Grlić Radman.

Jedno od pitanja bilo je i je li u dogledno vrijeme predviđen bilateralni susret predstavnika Hrvatske i BiH, na bilo kojoj razini?

- Dogovarali smo sastanak Vlade RH i Vijeća ministara BiH, ali kako su svi ti susreti fizičke naravi nemogući, prolongirali smo ih za neko bolje vrijeme. Međutim, preko nekih stvari doista je teško prijeći, kao što je izjava ministrice Turković o ulozi Hrvatske u ratu, koju sam jako teško doživio.

Mi ne možemo prijeći preko toga. Upravo je obrnuto. Da 1992. nije bilo Republike Hrvatske, pitam se kakva bi BiH bila. Hrvatska je prva priznala neovisnu i suverenu BiH, Hrvati su na referendumu glasovali za cjelovitu BiH, Hrvatska je prihvatila sve planove međunarodne zajednice koji su predlagani za BiH.

Ja sam bio u Vladinu uredu za izbjeglice, imali smo oko milijun izbjeglica iz BiH, od kojih je 70 posto bilo Bošnjaka. Hrvatska je slala i omogućavala slanje humanitarne i svake druge pomoći BiH preko svog teritorija. Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali su 1995. godine Splitsku deklaraciju kojom je spriječena humanitarna katastrofa u Bihaću - govori Grlić Radman.

Upitan hoće li na bilo kojoj razini biti službenih susreta sa Željkom Komšićem, Grlić Radman je ustvrdio kako je "upravo on uzurpirao poziciju koja pripada onome koga bira hrvatski narod i to i jest primjer kako ne treba biti, o čemu smo govorili prije".

- Ako je tročlano Predsjedništvo refleksija multietničke strukture BiH, onda to gospodin Komšić nije. I sad u Predsjedništvu BiH imamo predstavnika srpskog naroda i dva predstavnika bošnjačkog naroda. To nije u redu i želimo da se ta nepravda ispravi upravo promjenom Izbornog zakona, za što se glasno zalažemo i kao članica EU - zaključio je Grlić Radman.

 

(Vijesti.ba / Večernji list)

 

Izdvajamo