Rusija želi spriječiti pridruživanje BiH u NATO i EU

U tekstu naslovljenom sa "Koliko Rusija ima utjecaja u Bosni i Hercegovini?", a koji prenose Vijesti.ba, autor podsjeća da su u decembru 2020. godine članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić javno odbili sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

Bila je to gesta, ocjenjuje Emerging Europe, koja je još jednom razotkrila krut odnos između bošnjačko-hrvatske Federacije i Republike Srpske - dva entiteta u Bosni i Hercegovini - i ponovo dovela u pitanje ruski utjecaj u regiji.

Kao razlog zbog kojeg su se odbili susresti s Lavrovom, Džaferović i Komšić naveli su njegov prethodni sastanak jedan na jedan s predsjedavajućim Predsjedništva Miloradom Dodikom, na kojem nisu bila istaknuta nikakva obilježja države BiH.

Reuf Bajrović, kopredsjedavajući Američko-evropske alijanse i bivši federalni ministar energije, rudarstva i industrije, za Emerging Europe kaže da je ovaj potez predstavljao poniženje za zemlju.

- Gospodin Lavrov očito je pogrešno procijenio rusku moć u bh. politici. Službeno obrazloženje je stvarno obrazloženje, jer bi Komšić i Džaferović pretrpjeli politički poraz da na neki način nisu uzvratili - objašnjava Bajrović.

Rusija nije bila sretna ovakvim potezom. Ruski državni energetski div "Gazprom", slučajno ili ne, smanjio je opskrbu prirodnim plinom u Bosni i Hercegovini za 50 posto. Međutim, normalno snabdijevanje nastavljeno je dan kasnije, prepuštajući analitičarima da se pitaju je li cijela ta stvar bila samo nesporazum ili je zaista Rusija željela poslati neku poruku.

- Ovo je protumačeno kao tehnički problem, ali mi dobro znamo da Rusija često koristi plin kao svoje političko oružje - kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Dublja pitanja

Dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), smatra da su posrijedi dublja pitanja, prenose Vijesti.ba. A jedno od njih je rusko blokiranje britanske rezolucije u Ujedinjenim narodima kojom bi masakr nad 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici bio priznat kao genocid.

- Rusija nije pokazala interes za izgradnju odnosa s Bosnom i Hercegovinom, već se fokusirala na entitet Republika Srpska - kaže Bećirović za Emerging Europe.

No, Rusija ipak jeste uložila značajan iznos novca u Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija, najveći priliv od direktnih stranih ulaganja u zemlju dolazio je upravo iz Rusije, i u 2018. i u 2019. godini.

Međutim, Bećirović kaže da, iako je Rusija nominalno jedan od najvećih ulagača, struktura tih ulaganja je specifična, jer se ona uglavnom odnose na energetski sektor.

Rafinerija nafte u Brodu, gradu u Republici Srpskoj, jedno je od najvećih ulaganja Rusije, ali prema navodima lokalnih medija, ona zapravo posluje s gubitkom. Stoga se neki analitičari pitaju koliko zapravo politika i utjecaj igraju ulogu u ruskim investicijama?

- Ulaganja su dobra za Rusiju jer povećavaju njen politički utjecaj, a također su i izvor novca za tajkune bliske (Vladimiru) Putinu, koji često ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Rafinerija u Brodu najbolji je dokaz da je to grabežljivo ulaganje slično onima koja Kina jeftinim kreditima za preuzimanje infrastrukture čini u manje razvijenim zemljama - govori Bajrović.

Ruski interesi u BiH

Uopšte više i nije tajna da Rusija ima veliki utjecaj na zapadnom Balkanu, posebno u Srbiji. Ali koji je tačno njen interes u Bosni i Hercegovini?

Analitičari kao dva moguća cilja navode zaustavljanje pridruživanja zemlje NATO-u i njeno potencijalno usporavanje u pristupanju EU.

- Rusija posljednjih 10 godina pokušava razbiti Bosnu i Hercegovinu, koristeći političku dinamiku koju je stvorila EU, posebno Njemačka, koja slabi mehanizam političkih i vojnih garancija Daytonskog sporazuma - kaže Bajrović, ukazujući na podršku Rusije Dodiku i "secesionističkoj politici" njegove stranke.

- Putin zna da se Bosna ne može pridružiti NATO-u ako ima probleme s granicama poput onih u Ukrajini. Uspješna Bosna i Hercegovina problem je i za rusku poziciju u Srbiji, jer na taj način napokon umire i san o velikoj Srbiji - zaključuje Bajrović.

S ovim konstatacijama u potpunosti je saglasan i Zijad Bećirović, koji također naglašava da je cilj Rusije spriječiti pridruživanje Bosne i Hercegovine NATO-u.

- Postoje neki pokazatelji da je njen drugi cilj usporavanje pristupanja BiH Evropskoj uniji. Entitet Republika Srpska pretvoren je u neku vrstu balkanske Južne Osetije - mišljenja je Bećirović.

Čavalić se pita koliko je to Rusija zapravo u stanju uraditi, s obzirom na to da se u velikoj mjeri fokusirala samo na Republiku Srpsku.

- Ruski utjecaj u Federaciji je veoma ograničen. Fokus tog utjecaja je Republika Srpska, što ograničava ukupnu sposobnost tog djelovanja i lobiranja unutar Bosne i Hercegovine - ističe Čavalić, dodajući da je više od 80 posto vanjske trgovine u zemlji vezano za EU, tako da već postoji ekonomska konvergencija.

Bosna između EU i SAD-a

Prema riječima Bajrovića, EU nije besprijekorna u sprječavanju širenja ruskog utjecaja u regiji, prenose Vijesti.ba.

- Čini se da je neograničena spremnost EU da toleriše Putinovu politiku. Sve velike ruske investicije u regiji desile su se tokom procesa pristupanja EU, bez protivljenja EU - poručuje Bajrović.

Međutim, dolazak novog američkog predsjednika Joea Bidena mogao bi uzdrmati regiju, uključujući tu i BiH.

- Sve je jasnije da su stavovi Washingtona i Londona po pitanju Ureda visokog predstavnika i uloge međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini dijametralno suprotni onome što žele Njemačka i Rusija - objašnjava Bajrović.

- Odlazak Angele Merkel mogao bi biti prilika za Bosnu i Hercegovinu jer njen nasljednik možda i neće imati političku podršku da se odupre želji Washingtona da zemlju učini uspješnom - zaključuje Bajrović.

 

(Vijesti.ba)