Migranti u BiH prepušteni sami sebi, ostavljeni da borave na hladnoći

Nakon što je požar uništio privremeni kamp za migrante na sjeverozapadu Bosne 23. decembra 2020. godine, stotine njih su smještene u šatorima koji ne ispunjavaju osnovne uslove stanovanja.

- Stotine migranata i tražilaca azila u sjeverozapadnoj Bosni zimu provode u lošim uslovima jer vlasti u više navrata nisu uspjele riješiti njihove osnovne potrebe - rekla je Lydia Gall, viši europski istraživač u Human Rights Watchu.

Dodala je da bi lokalne, federalne i državne vlasti u Bosni i Hercegovini trebale hitno poduzeti usklađene mjere kako bi osigurale migrantima pristup smještaju u zimskim uslovima i medicinskoj i svakoj drugoj pomoći koja im je potrebna.

Uslovi u privremenom kampu za hitne slučajeve "Lipa" bili su loši i prije požara, s nedostatkom osnovnih usluga, uključujući kritične higijenske i sanitarne usluge, poput kanalizacije i tekuće vode. Kamp je radio od aprila 2020. godine, kada je postavljen kao dio državnog odgovora na pandemiju Covid-19.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM), koja je kamp vodila sredstvima EU, nekoliko je puta upozorila vlasti da kamp nije pogodan za zimske uslove. Da bi se to postiglo bilo je potrebno postaviti odgovarajuće grijanje, podove i izolaciju, a vlasti bi trebale osigurati alternativni smještaj dok se izvode radovi.

Zanemarujući taj savjet, bosanskohercegovačko Vijeće ministara, izvršna vlast Bosne i Hercegovine, odlučilo je 21. decembra da "Lipu" pretvori u službeni prihvatni centar za azilante i migrante. IOM je 23. decembra odlučio zatvoriti kamp. Istog dana izazvan je požar u kampu, pojedini šatori su izgorili, a oko 1.200 ljudi ostalo je na cjedilu na otvorenom.

Mnogi migranti s tog područja žele ući u Hrvatsku kako bi se kretali dalje prema Europskoj uniji. Hrvatska je na to odgovorila nasilnim policijskim reakcijama koje krše pravila EU, ljudska prava i zakone o izbjeglicama i pogoršavaju ponižavajuće uslove za migrante.

Neuspjeh bosanskih vlasti da osiguraju human tretman za migrante i azilante u sjeverozapadnoj Bosni je pitanje koje i dalje ostaje. Bosanske vlasti su se 2019. godine suočile s kritikama zbog smještaja migranata i izbjeglica u nehumanim uslovima u kampu "Vučjak" u blizini Bihaća i blizu hrvatske granice. Kamp je demontiran u decembru 2019. godine nakon međunarodnog pritiska, ali vlasti nisu uspjele uspostaviti alternativna dugoročna rješenja.

Nicola Bay, direktorica Danskog vijeća za izbjeglice u Bosni i Hercegovini, rekla je za Human Rights Watch da je u roku od nekoliko dana nakon požara 23. decembra oko 350 ljudi koji su mogli platiti autobusku kartu o svom trošku prevezeno u kamp u Sarajevu, dok je preostalih 850 ljudi ostalo na prostoru uništenog kampa ili su bili prisiljeni potražiti sklonište u obližnjoj šumi.

Bosanske vlasti nisu učinile dovoljno na rješavanju humanitarne krize koja i dalje traje. Dvije sedmice nakon požara, vlasti su postavile 30 šatora u blizini nekadašnjeg kampa, svaki kapaciteta za oko 30 ljudi. Neki šatori nisu pogodni za zimske uslove, saopćilo je Dansko vijeće za izbjeglice. Zračni topovi na generator koji se koriste za grijanje šatora nisu radili tokom noći, zbog čega su ljudi šetali kampom tražeći najtopliji šator. Lokacijom sada upravlja Služba za poslove sa strancima, agencija u okviru državnog ministarstva sigurnosti.

Prenatrpanost i nemogućnost udaljavanja i izolacije ljudi podižu rizik od širenja koronavirusa. Bay iz danskog Vijeća za izbjeglice rekla je da pružanje medicinske pomoći i dalje ostaje izazov. Bez tekuće vode na lokaciji, osnovni higijenski postupci i prevencija i liječenje uobičajenih stanja u skučenim uvjetima, poput šuge, su nemogući. Međunarodna organizacija za migracije mjesecima je kritizirala nesposobnost da se bivši kamp priključi na vodovodnu i kanalizacionu mrežu.

U decembru 2020., državne vlasti pokušale su preseliti oko 50 bivših stanovnika kampa "Lipa" u prazan kamp "Bira" u obližnjem Bihaću, koji nudi pogodnije uslove za prihvat. "Bira" je zatvorena u septembru iste godine zbog pritiska lokalnog stanovništva. Grad i oba kampa nalaze se u Unsko-sanskom kantonu. Ovaj napor oko preseljenja nije uspio zbog lokalnog otpora koji su podstakle općinske vlasti nakon lokalnih izbora u novembru, izazvani značajnom antimigrantskom retorikom.

Međunarodni zvaničnici prethodno su pozvali vlasti da ponovo otvore "Biru". Uključili su se specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson i visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell, kao i grupe za ljudska prava.

Bay je pojasnila u izjavi organizaciji Human Rights Watch da se pored 850 tražilaca azila i migranata koji su ostali na lokaciji "Lipa", još 900 migranata i azilanata, uključujući porodice sa ukupno 31 djetetom, nalazi i na drugim lokacijama u Unsko-sanskom kantonu, bez pristupa smještaju i osnovnim životnim uslovima. Prisiljeni su spavati na otvorenom ili boraviti u napuštenim objektima.

Neuspjeh bosanskih vlasti na svim nivoima u saradnji na upravljanju migracijama i humanitarnoj pomoći doprinio je trenutnoj krizi. Većina migranata i tražilaca azila u Bosni i Hercegovini nalazi se na teritoriji Unsko-sanskog kantona, a vlasti u entitetu Republika Srpska ali i u drugim dijelovima Federacije BiH odbile su dopustiti preseljenje, iako bi to moglo pomoći u ublažavanju lokalne napetosti ili podjeli odgovornosti za humani prihvat migranata i azilanata.

Ponovno otvaranje kampa "Bira", makar i samo privremeno, trenutno se čini najisplativijom opcijom da se osigura da migranti i azilanti ranije smješteni u "Lipi" mogu tu boraviti tokom zimskih mjeseci u objektima s grijanjem, strujom, toaletima i tuševima, navodi Human Rights Watch u izvještaju.

Institucije EU trebale bi pozvati bh. vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou da odmah pojačaju saradnju kako bi se na adekvatan način riješile humanitarna kriza i osiguralo da 28,5 miliona eura EU sredstava dodijeljenih Bosni i Hercegovini u decembru 2020. i januaru 2021. za upravljanje migracijama i pružanje humanitarne pomoći služi svojoj svrsi, rekao je Human Rights Watch. Od početka 2018. godine, EU je osigurala 88 miliona eura Bosni i Hercegovini za upravljanje migracijama, uključujući 13,8 miliona eura humanitarne pomoći.

Europska komisija bi također trebala tražiti konkretna, dugoročna rješenja za situaciju s kojom se suočavaju migranti i tražitelji azila u Bosni i Hercegovini, umjesto da dodijeljuje uglavnom kratkoročna i hitna sredstva, i pružiti podršku bosanskim vlastima da ostvare napredak u pogledu stvaranja odgovarajućih uslova i poštenog i efikasnog pristupa prema azilantima. Komisija bi također trebala pozvati hrvatsku vladu na odgovornost i pokrenuti pravne postupke protiv Zagreba zbog kontinuiranih akcija nasilnih odbijanja migranata na njenoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

- Kao glavni donator pomoći za upravljanje migracijama u BiH, EU je odgovorna da osigura da njena podrška pomaže onima kojima je najpotrebnije. Pored sredstava, Europska komisija bi se trebala aktivno povezati sa bh. vlastima u razvoju funkcionalnog sistema azila kako bi se osigurao human i dostojanstvem pristup prema migrantima i tražiocima azila - zaključila je Lydia Gall iz organizacije Human Rights Watch.


(Vijesti.ba / FENA)