Kakve poruke šalje NATO nakon izbora u SAD-u

Četvrt vijeka nakon Daytona, došlo je vrijeme da se ponovo posvetimo miru, reformama i prosperitetnoj budućnosti za sve.” Podsjetimo i da je u drugim istupima tokom prošle godine uvijek ponavljao da: “NATO ostaje predan zapadnom Balkanu. I to je ključno za stabilnost Evrope.”

“Čestitao sam novoizabranom predsjedniku Joeu Bidenu pobjedu na predsjedničkim izborima. Radujem se suradnji s njim nakon inauguracije 20. januara. Naravno, pozdravit ću ga kao predsjednika Sjedinjenih Država, najvećeg saveznika NATO-a. Pozvao sam Joea Bidena da prisustvuje samitu NATO-a ove godine. I mislim da bi taj dolazak bio važan, jer će pokazati jedinstvo ovog saveza i posvećenost Sjedinjenih Država i Sjeverne Amerike Evropi i važnost NATO-a za Sjevernu Ameriku i Evropu”, izjavio je nakon američkih izbora generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg.

Prvi čovjek NATO-a je s vidim olakšanjem prokomentirao dolazak Bidena na čelo SAD-a, što i ne čudi jer je mandat predsjednika Donalda Trumpa bio možda i najteži period za ovu najmoćniju vojno-političku alijansu na svijetu. Naizgled jednostavna pitanja, kao što je finansiranje a koje je Trump stalno potencirao, suštinski su potkopavala stabilnost, ali i budućnost Alijanse. Otvorena su teška pitanja na relaciji SAD-Evropska unija, posebno oko prisustva američkih vojnika u Njemačkoj. Francuska je ponovo aktivirala inicijativu oko formiranja evropskih vojniha snaga, gdje bi s Njemačkom imala ključnu ulogu, umjesto jače podrške NATO-u, što je bila glavna Trumpova primjedba.

Značaj promjena u SAD-u

Ova, 2021. godina će biti važna za obnavljanje transatlantskih odnosa i ponovno jačanje veza između Evrope i Sjeverne Amerike. “Moramo stati zajedno, Sjeverna Amerika i Evropa, i zaista računam na Njemačku koja će igrati ključnu ulogu u tim naporima”, rekao je Stoltenberg dajući značaj Njemačkoj u očiglednom novom pristupu tretiranja NATO-a od strane SAD-a, a nakon odlaska Donalda Trumpa.

Koliki je značaj američkih promjena ilustrira i reakcija prvog čovjeka NATO-a zbog napada Trumpovih pristalica na Capitol: “Šokantne scene u Washingtonu. Rezultat ovih demokratskih izbora mora da se poštuje.” Ovakva izjava je bila prilično iznenađujuća i oštra s obzirom da je Stoltenberg vrhunski diplomata i strateg koji je iz dana u dan “pregovarao” s Trumpom da ne donese odluku o povlačenju SAD iz NATO-a i u najvećoj mjeri je uspio da primiri unutrašnje podjele.

Naravno, i pored toga je Alijansa nastavila voditi ključne utakmice i nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću: od Rusije i Kine, do Afganistana, Sirije, Bliskog istoka i sukoba SAD sa Turskom (vezano za kupovinu naoružanja od SAD i/ili Ruske Federacije), pa sve do Balkana. U uslovima političkih prepucavanja na relaciji SAD i EU.

Potencijalne prijetnje iz Kine za NATO u 2021. godini obuhvataju kineske planove za Arktik, vojno jačanje u Južnom kineskom moru, snažno prisustvo Kine u globalnoj infrastrukturi poput Inicijative “Pojas i put”, izazov pitanja Kine u odnosu na Rusku Federaciju je kompleksniji, no  mnoge su, pa čak i evropske zemlje, prihvatile kineske investicije, iako SAD traže od evropskih saveznika da se pridruže blokadi kineske kompanije Huawei.

Planovi za 2021.

NATO je jasno nagovjestio da će 2021. godina biti godina odluka za Afganistan: “Mnogo je izazova i mnogo neizvjesnosti, ali naravno, mirovni pregovori su jedini put ka miru, jedini put prema mirnom pregovaračkom rješenju. Podržavamo te napore.” Ministri odbrane NATO-a će u februaru procijeniti budućnost NATO-ove misije u Afganistanu, sada već u znatno izmjenjenoj situaciji nakon izbora u SAD.

Iz NATO-a su najavili i da će 2021. biti važna godina za kontrolu naoružanja i neširenje oružja. “Moramo biti sigurni kada novi ugovor o START-u istekne sljedeći mjesec da ne dođemo u situaciju da ne postoji sporazum koji regulira broj nuklearnih bojevih glava”, poručio je Stoltenberg.

Govoreći na novembarskoj konferenciji u Rigi, Stoltenberg je rekao: “NATO saveznici i naše vojske podržavaju jedni druge i naše partnere tokom ove pandemije – prevozeći kritične medicinske potrepštine, pacijente i stručnjake; postavljanje vojnih poljskih bolnica i osiguranje granica; podrška civilnim naporima i pomoć u spašavanju života. U isto vrijeme ostajemo budni i spremni, jer je glavna odgovornost NATO-a osigurati da ova zdravstvena kriza ne postane sigurnosna kriza.” Od početka krize izazvane pandemijom COVID 19, NATO-ov Evroatlanski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) koordinirao je 22 zahtjeva država članica.

Na konferenciji, koju su organizirali Centar za strategiju i sigurnost i Atlantsko vijeće NATO-a, Damon Wilson, izvršni potpredsjednik Atlantskog vijeća je nagovjestio: “Današnji razgovor dolazi nakon velike studije koju je naručio generalni sekretar o budućnosti NATO-a, a također i naši vlastiti napori ovdje u Vijeću, gdje smo objavili svezak eseja pod nazivom NATO 20/2020, koji nude ovih 20 hrabrih ideja za preispitivanje Saveza do 2030 godine, a nakon američkih izbora.”

Zamjenika generalnog sekretara NATO-a, Mircea Geoană, koji je učestvovao na ovoj konferenciji, Wilson je pitao, tražeći da mu odgovori kratko sa DA ili NE: “Hoće li biti povećana ulaganja u odbranu među saveznicima nakon što predsjednik Trump napusti dužnost, i da li vidite da će se ulaganja u odbranu i dalje povećavati među evropskim saveznicima?” Zamjenik generalnog sekretara je odgovorio: “Da”, čime je jasno nagovjestio da NATO nakon američkih izbora ponovo vraća mogućnost rješenja svih nesuglasica koje su nastupile u vrijeme Donalda Trumpa, a što Wilson prokomentirao: “Savršeno. To je vrlo koristan odgovor za mnoge s obje strane Atlantika.”

“Uvijek smo budni”

Operativno-sigurnosni angažmani NATO-a u 2020. godini su fascinantni. Navedimo, ilustracije radi, da je presretnuto preko 400 neidentificiranih aviona koji su se približavali, ili su narušili zračni prostor NATO članica, a od toga je naknadno identificirano da njih više od 350 pripada Ruskoj Federaciji. “Posljednjih godina vidjeli smo povećanu razinu ruske vojne zračne aktivnosti blizu granica Saveza. Uvijek smo budni. NATO-ovi borbeni zrakoplovi dežuraju danonoćno, spremni za djelovanje u slučaju sumnjivih ili nenajavljenih letova u blizini zračnog prostora naših saveznika. Zračna kontrola važan je način na koji NATO pruža sigurnost našim članicama,”, rekla je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu.

O djelovanju Ruske Federacije generalni sekretar Stoltenberg je na press konferenciji održanoj 15. decembra 2020. u sjedištu NATO-a, na pitanje o dolasku nove vlasti i prbližavanju Crne Gore Ruskoj Federaciji, rekao: “Vjerujemo u dijalog, ali također i u odvraćanje i odbranu, a vjerujemo i u kombinaciju čvrstoće, pružanja kritične odbrane svim saveznicima, ali istovremeno i mogućnosti dijaloga s Rusijom kako bismo pokušali težiti boljem odnosu s Rusijom. Rusija, naravno, nije saveznik.

Vidjeli smo da je Rusija odgovorna za napore da se pokuša umiješati u unutrašnju politiku i demokratske procese u nekoliko zemalja saveznica s NATO-om. Vidjeli smo da su oni odgovorni za cyber napade na naš parlament ili na naše demokratske institucije, i vidjeli smo da je Rusija spremna upotrijebiti vojnu silu protiv susjeda. Na primjer, ilegalno anektirani Krim. Dakle, moramo slijediti ovaj dvostruki pristup: kritično odvraćanje, odbrana, ali u isto vrijeme dijalog i kroz to pokušati poboljšati odnos s Rusijom, ali Rusija mora poštivati međunarodno pravo, poštovati teritorijalni integritet i suverenitet svih zemalja u Evropi,” zaključio je Stoltenberg.

Novi premijer Crne Gore, Zdravko Krivokapić, tako je iz prve ruke čuo i saznao stav NATO-a o mogućim političkim i drugim “muljanjima” s Rusijom. U svom izlaganju Stoltenberg je pomenuo i Srbiju, a nakon što je Ruskoj Federaciji poručio da se mora poštovati teritorijalni integritet i suverinitet svih država u Evropi, navodeći da se Srbija drži svoje “neutralnosti”. Dodajmo da se to neutralno zasad, sudeći po medijima i javnom diskursu u Srbiji, ogleda u neprijateljskom raspoloženju Srbije prema NATO-u, a što svako malo podgrijavaju njeni zvaničnici.

O neutralnosti Srbije Stoltenberg je rekao i ovo: “Poštujemo odluke Srbije da se ne prijavi za članstvo u NATO i poštujemo neutralnost Srbije, to je njihova odluka. I nema šanse da će NATO pokušati promijeniti tu odluku. U drugim oblastima nastavit ćemo da sarađujemo sa Srbijom kao bliskim partnerom, uz potpuno poštovanje njihovog suvereniteta i činjenice da ne žele biti član nijednog vojnog saveza.”

NATO i Balkan

Podsjetimo da je Stoltenberg povodom 25. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, istakao da će NATO nastaviti da podržava BiH: “Ne možemo i ne smijemo se vraćati u prošlost. Uz zajedništvo, odlučnost i kompromis, velike se stvari mogu postići. Četvrt vijeka nakon Daytona, došlo je vrijeme da se ponovo posvetimo miru, reformama i prosperitetnoj budućnosti za sve.” Podsjetimo i da je u drugim istupima tokom prošle godine uvijek ponavljao da: “NATO ostaje predan zapadnom Balkanu. I to je ključno za stabilnost Evrope.”

Kontinuitet NATO-ove politike prema BiH nikad i nije bio upitan još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Taj kontinuitet stalno potvrđuju i komandanti NATO Štaba u Sarajevu. Komandantica Bissel je u svojim istupima to uvijek isticala, poručujući da “NATO uvijek ima plan pomoći za partnere”. I komandant Edwards je slao slične poruke. U vrijeme pandemije, kada su na bazi dezinformacija rasli ruski i kineski uticaji, ne samo u BiH nego i regionu, komandant Edwards je poslao jasnu poruku: “Prijatelji i saveznici su danas važniji nego ikad, a NATO ostaje uz Bosnu i Hercegovinu”, što je imalo velikog odjeka u javnosti.

Za Bosnu i Hercegovinu je dolazak nove administracije u SAD jedinstvena prilika da postane punopravna članica NATO-a, jer po svim informacijama koje pristižu američka administracija će zaokružiti teroritorije na kojima se nalazi NATO – BiH i Kosovom, što će biti stvar dogovora saveznika SAD i EU, pa potom i SAD i Rusije. Zaustavljanje ruskog uticaja u BiH, odnosno regionu, bit će među prioritetima nove administracije, a samim tim i ulazak BiH u NATO. EU će ponovo imati šansu da sa najjačim saveznikom, SAD-om, ali i Velikom Britanijom, završi u BiH ono što su propustili od 1992. do 1995. pa do današnjih dana. Mjesto Bosne i Hercegovine je u NATO-u i Evropskoj uniji.


Piše: Dženana Karup Druško

(Vijesti.ba / Avangarda.ba)