14°C
Mostar 18°C
Tuzla 15°C
Banja Luka 15°C
Bihać 16°C
Powered by Dark Sky

16.12.2020 / 20:00 Politika - Blokade EU puta

Dodik 'odbacio' Mišljenje EK: Moguće sankcije EU!?

Dodik 'odbacio' Mišljenje EK: Moguće sankcije EU!?
Foto: Arhiv - Vijesti.ba

U proteklom periodu, veoma smo često čuli različite stavove i ideje u vezi Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BIH za članstvo u EU od 29. maja 2019. godine, koje sadrži 14 ključnih prioriteta.

Ti prioriteti, koje predstavljaju temelj ili najnižu tačku ispod koje Evropska unija neće uopće tretirati Bosnu i Hercegovinu, odnosno da bismo mogli izgraditi relevantnu i pouzdanu priču o evropskim integracijama, tih 14 ključnih stvari služe da otključaju kandidatski status Bosne i Hercegovine. Paralelno s time, u javnosti možemo čuti i ocjene da su neki od tih 14 prioriteta teški za implementiranje, dok su neki od njih nešto lakši, a neki su po tim stavovima koje slušamo, jako lagani za realizaciju.

Bez obzira na težinu ili lakoću bilo kojeg od tih 14 prioriteta, pred domaćim vlastima je jasan zadatak koji se odnosi na realiziranje svih 14 prioriteta u značajnoj mjeri, kako bi se time Bosna i Hercegovina legitimirala za kandidatski status.

Međutim, tu nastaje problem. Kada pogledamo izjave domaćih zvaničnika, mogli bismo steći dojam da su oni svi za realiziranje svih 14 prioriteta, iako neki od njih misle da bi Bosna i Hercegovina trebala dobiti kandidatski status bez realiziranja ovih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. O tome smo mogli više puta čitati ili slušati, nakon posjeta domaćih zvaničnika Briselu ili prilikom posjeta EU zvaničnika našoj zemlji.

Međutim, kada pogledamo konkretna djela, kao što je bio svojevrstan igrokaz oko formiranja ad-hoc Radne grupe Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje je trebalo u dvogodišnjem periodu voditi kompletan postupak realiziranja svih 14 ključnih prioriteta, a da pri tome vidimo da je prvi sastanak te grupe bio nepotpun, a već drugi je otkazao Milorad Dodik član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, već nas to dovodi u sumnju u iskrenost namjera pojedinih političkih aktera. Nikada više o tome nije bilo riječi.

Ako tome dodamo i informaciju da je Dodik u više navrata, kao što je na primjer to bilo tokom posjete Josepa Borrella, EU Komesara za vanjsku politiku i sigurnost, kazao da ako će doći do reforme Ustava Bosne i Hercegovine, u kojem će se preći na građanski model odlučivanja, onda to on neće i nema ništa od nastavka evropskih integracija. Sličnu stvar, Dodik je ponovio i prilikom posjete Sergeja Lavrova, ministra vanjskih poslova Rusije, kada je rekao da ne misli više raditi na realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Slične detalje imamo i kod Dragana Čovića, koji uporno traži izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kako bi on sam sebi osigurao „legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda“ potpuno svjestan da je to u suprotnosti sa temeljnih vrijednostima Evropske unije, posebno onim iz 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Očito da Bosna i Hercegovina ima najmanje dva kočničara evropskih integracija, Milorada Dodika i Dragana Čovića.

Nasuprot njih imamo i stavove i aktivnosti probosanskih snaga koje su saglasne sa svih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, pa u tome smislu probosanske političke opcije i predlažu donošenje novih ili izmjenu postojećih zakona, kako bi se bar neki od tih čuvenih 14 prioriteta što prije realizirali.

Šta je ipak u svemu tome čudno? To je konstantna šutnja Misije EU u Bosni i Hercegovini u vezi sa protivljenjem realizaciji prioriteta iz Mišljenja EK, protivljenjem koje dolazi od strane dvojca Dodik- Čović, u čemu istine radi prednjači Dodik.

Ostaje otvoreno pitanje, kada će i na koji način međunarodna zajednica, posebno ova iz Brisela, pa i ova iz Misije EU u Bosni i Hercegovine, posegnuti za sankcijama, bile one kroz uslovljavanje dodjele finansijskih sredstava, prije svega vlastima entiteta RS, ili kroz čak još čvršći vid sankcija, kroz recimo zabranu putovanja u zemlje Evropske unije, kako je to predlagao, istina drugim povodom, Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

To bi bio efikasan način da se bosanski čvor počne polako raspetljavati, te da se država okrene evropskim normama i vrijednostima, odnosno vrijednostima moderne zapadne civilizacije.

Uostalom, Evropski parlament je već donio svoj propis koji omogućava sankcioniranje pojedinaca čija je politika izvan evropskih normi i vrijednosti.

 

(Vijesti.ba)

Izdvajamo