Država za fotelju: Dvije izdaje kojima je SDP ojačao RS!

Aktuelni predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je nedavno, gostujući na Face TV, pokušao opravdati jednu od njih. Radi se o odluci SDP-a da podrži Zakon o prebivalištu iz 2013. godine koji je rađen po željama SNSD-a. Naime, Nikšić je tom prilikom ustvrdio kako bi bez njegovog usvajanja bio uveden vizni režim građanima BiH.

Senad Pećanin, novinar i advokat, komentarisao je na ovo u najmanju ruku čudno i iznenađujuće opravdanje Nikšića, i to sedam godina poslije.

- Nermin Nikšić laže, Lagumdžijina funkcija u Vijeću ministara plaćena je Zakonom o prebivalištu, zbog kojeg je povratnicima u RS lakše prijaviti se u Minhenu nego u Srebrenici. A tada, i ne samo tada, Nikšić ga je podržavao, unatoč upozorenjima gdje to vodi i Bosnu i Hercegovinu i SDP.

Podsjećamo, ovo katastrofalno zakonsko rješenje usvojio je Zastupnički dom 18. jula 2013. godine, svega sedam dana nakon obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, a usprotivili su mu se samo zastupnici SDA i Stranke za BiH, dok su upravo zastupnici u tom trenutku vladajućeg SDP-a bili za njegovo usvajanje.

Posljedice usvajanja Zakona o prebivalištu primarno se osjete na umanjenje broja glasova u odsustvu. Najdirektnija posljedica se desila već 2016. godine, kada su bosanske snage izgubile načelničku poziciju u Srebrenici tj. kada je pobijedio negator genocida Mladen Grujičić. Konačna posljedica tog zakonskog rješenja ogleda se u broju glasova koje su probosanske stranke i snage dobile u RS entitetu na Općim izborima 2018. i Lokalnim izborima 2020. godine. Probosanske snage skoro i da nemaju svoje predstavnike i mandate u RS-u a Grujičić ne na pragu drugog mandata. Doduše i uz veliku pomoć SDP-ovog Bege Bektića.

Na usvajanje Zakona su tada upozoravali a poslije njegovo usvajanje osudila cjelokupna javnost, političke stranake, nevladine organizacija poput Koalicije "Prvi mart", “Majke Srebrenice, Islamske zajednice u BiH. SDP je, po svjedočenju Nikšića, 2013. vjerovao kako MUP RS neće zloupotrijebiti Zakon o prebivalištu. To se vjerovanje odrazilo tragično na povratnike u RS.  Milorad Dodik i SNSD sedam godina poslije ovaj zakon smatraju jednim od svojih najvećih političkih pobjeda.

Druga je Odluka o konstitutivnosti naroda iz 2001. godine u kojoj je ključnu ulogu ponovo igrao SDP.

Ustavni sud je u odluci o konstitutivnosti iz 2000. godine precizirao da sva prava koja narodi i građani imaju u Federaciji BiH moraju imati i u entitetu RS, kao i u Brčko Distriktu. To što su prava znatno veća  u Federaciji i Brčko Distriktu nego u entitetu RS je posljedica nepotpune i asimetrične implementacije Odluke o konstitutivnosti naroda, uvedene u vremenu tzv. Alijanse predvođene SDP-om i SBIH-om.

Tako danas u Federaciji BiH Dom naroda odlučuje u punom kapacitetu, a u Vijeće naroda u RS-u u reduciranoma sa oko 10 posto nadležnosti. Takva odluka omogućuje RS-u ds iz jednog naroda može biti predsjednik entiteta, premijer Vlade i predsjednik Narodne skupštine što u Federaciji nije moguće, vitalni nacionalni interes u RS je do kraja reduciran na svega nekoliko pitanja, a mogućnost proširenja postoji samo teoretski jer da bi se neko pitanje uvrstilo kao vitalni interes potrebne su dvije trećine poslanika iz jednog naroda i dvije trećine sudija Vijeća Ustavnog suda.

Osim toga, nije nevažno spomenuti da je SDP nakon osvajanja vlasti 2010.godine sa SNSD-om dogovorio limitiranje državnog budžeta na 950 miliona KM. Tim je potezom krenulo jačanje budžeta entiteta na račun države, što poslije nije bilo moguće promijeniti bez pristanka predstavnika iz entiteta RS.


(Vijesti.ba)