13.12.2020 / 20:00 Politika - Komentari

Bumerang u šugavo lice

Bumerang u šugavo lice
Foto: Arhiv
Da se gospodin Milanović potrudio da malo pročita o kulturi muslimana i samog Islama, onda bi znao da je to posljednja adresa kojoj bi trebao govoriti o sapunu i parfemu.

Postoji jedna anegdota u muzičkim krugovima Mostara. Naime kada je na jednom koncertu Mostar Sevdah Reunion-a, popularni Ilijas Delić Lampa otpjevao pjesmu „Hanuma“ prišao mu je legendarni romski pjevač Šaban Bajramović i rekao „Izo ne peva se ta pesma tako“, a Lampa mu u prepotentnom tonu odgovori „ Šta ćeš mi ti govoriti kako se pjeva, otpjevao sam je tri hiljade puta“, a Šaban će njemu „ Dobro Izo, ali ja sam je napisao“.

Na sličan način, s velikom dozom neupućenosti, neznanja, ali i prepotentnog  primitivizma i šovinizma, u javnost izlazi Zoran Milanović, koji je posljednjom izjavom o sapunu i parfemu, na račun Bošnjaka, nadmašio i sam sebe.

Da se gospodin Milanović potrudio da malo pročita o kulturi muslimana i samog Islama, onda bi znao da je to posljednja adresa kojoj bi trebao govoriti o sapunu i parfemu.

Islam daje veoma stroge i svevremenske poglede na higijenu i kulturu ponašanja u oblasti lične, opšte i javne higijene, a samim tim i javnog zdravstva.
„Beš vakat namaz“, ili pet puta dnevno, od jutra do mraka, prije svake molitve obavezno je temeljito pranje, potpuna čistoća uključujući i najintimnije dijelove tijela i veša. Pred Boga se mora izaći besprijekorno čist, pa čak se i umrli kupaju prije dženaze-sahrane.

U muslimanskim kućama se skidaju cipele, peru ruke prije i poslije jela, ispiraju usta i peru zubi. Univerzalni recept i za aktuelnu Coronu.

Islam kao religija posebnu pažnju posvećuje vodi, a za bosanske muslimane se tradicionalno veže njegovani Kult vode.

Brojne javne česme, kao zadužbine, predivni šardrvani iz kojih žubori voda u džamijama, vrtovi i bašče sa džerizima-kanalima s vodom, samo potvrđuju koliko je prisutan i snažan kult vode kod bosanskih muslimana.

Dok je, recimo Mostar kojeg Milanović i „milanovići“ žele pretvoriti u „hrvatski stolni grad“ dobio prvi javni vodovod već 1633 godine, primjerice Pariz  ga je dobio 1857.a Beč 1873. godine.

Do tada su se tute, noćne posude, u ovim gradovima prosipale kroz prozore na prašnjave ulice, koje su užasno zaudarale.

Poznato je da su se francuski kraljevi i ostali dvorjani,koji se nisu kupali kako ne bi oprali „svetu vodicu“ kojom su kršteni, prskali parfemima da ublaže smrad svojih neokupanih tijela.

U isto vrijeme u muslimanskom svijetu su građeni hamami, javna kupatila, s toplim i mirisnim kupkama.
Čak i Šantić pjeva „ Sinoć kad se vratih iz topla hamama“ svjedočeći o mostarskom hamamu čija su vrata bila otvorena za sve koji žele toplu kupku.

Kada je španski kralj Ferdinand II 1492 konačno osvojio maursku Granadu i ušao u džamiju Alhambru, očaran njenom ljepotom i vrtovima s vodom uzviknuo je „ Ovo ne dirajte, ovo nije stvorila ljudska ruka“. Tako je Alhambra preživjela rušenje za razliku od ostalih džamija u Španiji u to vrijeme.

Pored pomenute, neponovljivo lijepe, arapske arhitekture, Križarski ratovi između 11. i 13. stoljeća, doveli su do boljeg upoznavanja zapada s kulturom istoka. U Evropu su donijeli razvoj gradske kulture, nova jela i začine, pribor za jelo, dragocjenu svilu i odjeću, dragulje, muziku, lijepe manire, odgoj djece i higijenu-kulturu kupanja.
Takođe je i medicina bila znatno razvijenija u muslimanskim zemljama, kao i znanja iz matematike i astronomije.
U Evropu su stigli i univerziteti, koji su u muslimanskim zemljama, kao obrazovne ustanove, već uveliko postojali.
Najstariji univerzitet na svijetu osnovan je 859. godine u Maroku u gradu Fes. Zatim slijede Univerzitet u Kairu 970 godine, pa u Bagdadu 1065. godine.

Tek nakon ovih osnivaju se univerziteti u Bolonji, Parizu i Oxfordu.

Evo „vrli“ Milanoviću, nauči ponešto o kulturi muslimana i čitaj ili „Ikre“ kako piše na početku Kur'ana.

Sapun i parfem, srami se neuki stvore.

A slavodobitno HDZ-ovo iz Mostara da je Milanović „pogodio u sridu“, zapravo je kao bumerang pogodilo njegovo rošavo lice, koje je vjerovatno rezultat loše higijene i nedostatak sapuna, kojeg sad preporučuje.

U našem narodu za ljude s nečistom kožom i aknama, kažu Šugo.
A poznato je da akne utiču i na kvalitet života, nedostatak samopouzdanja i prateće psihološke probleme.
Šugo, liječi se.

Piše: Ismet Šehović

(Vijesti.ba)

Izdvajamo