Džaferović o odlasku Dodika, obmanama Čovića, Tegeltiji, izborima, Zvizdiću

Poručio je ovo u intervjuu za Vijesti.ba član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović govoreći o raspravi na Vijeću sigurnosti UN-a. Osim o raspravi, razgovarali smo o izborima, stanju u pravosuđu i najnovijim aferama, lokalnim izborima i odnosima unutar SDA.

- Rasprava na Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), prema ocjenama javnosti, polučila je totalni debakl politike predsjedavajućeg Predsjedništva BIH i lidera SNSD-a Milorada Dodika, koja je doživjela globalnu osudu. Kako ste vi vidjeli Dodikov nastup i odgovor svjetskih sila?

DŽAFEROVIĆ: Dodik se u svom nastupu ponašao onako kako se skoro svaki dan ponaša u političkom životu Bosne i Hercegovine. Dakle, bahato i neprincipijelno, vrijeđajući sve one koji ne misle kao on. Ovo je bila prilika da ukupna svjetska javnost, a prije svega članice Vijeća sigurnosti, vide s kakvom retrogradnom politikom se  mi suočavamo  ovdje u Bosni i Hercegovini. Odgovor svjetskih sila je logičan. On je na tragu poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Evropske konvencije o ljudskim pravima, odluka međunarodnih sudova i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nakon ovoga Dodik će ili morati promijeniti svoju politiku ili otići s političke scene.

- S druge strane, odbačene su i težnje predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića o legitimnom predstavljaju, a i on sam je poručio da ne zagovara treći entitet mada u medijima koji su mu naklonjeni danas tvrde da se nije odrekao „trećeg“. Kako ste Vi doživjeli taj dio rasprave?

DŽAFEROVIĆ: Doživio sam to kao pokušaj obmane ostalih učesnika u raspravi. Naravno, taj pokušaj nije prošao, jer su predstavnici svjetskih sila koji su učestvovali u raspravi vrlo dobro upoznati sa stanjem u Bosni i Hercegovini. I on i Dodik su potcijenili ostale učesnike. Svi oni znaju da je, naprimjer, nužno implementirati prije svega odluke Evropskog suda za ljudska prava, osigurati ravnopravnost nacionalnim manjinama i da HDZ i Dragan Čović to koriste kao proces u kojem bi ostvarili svoje ciljeve. Jasno se pokazalo da se izmjenama Izbornog zakona ne smiju umanjiti vrijednosti i efekti odluka Evropskog suda za ljudska prava. HDZ upravo na tome insistira, jer traži da se Izbornim zakonom još jedanput potvrdi diskriminacija, što je, naravno neprihvatljivo. HDZ odbija da se iz Ustava BiH brišu etničke odrednice i traži da se praktično HDZ-u garantuje izbor člana Predsjedništva što je, naravno, neprihvatljivo.

- Ono što su svjetski zvaničnici čuli i osudili je nešto na što probosanske snage već duže vremena upozoravaju. No, ukupna atmosfera se na neki način promijenila ili poklopila s izborom Joe Bidena za predsjednika SAD-a. Može li se ovo dvoje dovoditi u neku međusobnu vezu?

DŽAFEROVIĆ: Mislim da su svjetski zvaničnici dobro upoznati sa stanjem u Bosni i Hercegovini, a na to da nisu poražene politike koje zagovaraju etničke podjele, nasrću na državu ili blokiraju njen napredak, slave i veličaju ratne zločince, stalno upozoravamo i mi koji pripadamo probosanskim snagama.

I ovaj put je predsjednik SDA Bakir Izetbegović, odbijajući učešće na tom skupu, upozorio na to, ali i da je sama organizacija rasprave bez učešća Predsjedništva BiH, kao institucije koja je jedina zadužena da vodi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine, vrlo problematična. Na to je ukazano i od strane mnogih učenika u diskusiji. Sve to dešavalo se u situaciji kada je izvjesno da na čelo SAD-a dolazi nova administracija s predsjednikom Bidenom. Ne znam da li se to dvoje može dovesti u međusobnu vezu, ali mislim da je istup Dodika i Čovića dodatni alarm i za dolazeću američku administraciju.

- Goruće pitanje u BiH, humanitarno i sigurnosno, je i migrantska kriza. Šta su aktivnosti BiH na ovom polju, gdje su po Vašem mišljenju ključni nedostaci u borbi protiv krize?

DŽAFEROVIĆ: Vijeće ministara je odgovorno za sve aspekte migrantske krize. Ono treba da upravlja migrantskom krizom. U tom procesu vidim aktivnosti Ministarstva sigurnosti i ministra Cikotića, ali ne vidim aktivnosti cijelog Vijeća ministara. Vijeće ministara mora zaštititi granice Bosne i Hercegovine i spriječiti ulazak migranata na našu teritoriju. Oni migranti koji se nalaze u Bosni i Hercegovini se moraju rasporediti na cijeloj teritoriji zemlje, a ne samo tamo gdje su Bošnjaci u većini. Vijeće ministara i međunarodna zajednica, Evropska unija, prije svega, moraju naći načina da se  vlastima RS-a i kantonima gdje je HDZ na vlasti jasno stavi do znanja, da je njihovo ponašanje neprihvatljivo.

Sredine u Bosni i Hercegovini u kojima su Bošnjaci u većini ne mogu više same podnositi teret migrantske krize. Ukoliko se nastavi dosadašnja praksa to može imati ozbiljne humanitarne i sigurnosne posljedice.  Ne može se ići više linijom manjeg otpora, da se jedino od Bošnjaka traži da rješavaju ovaj problem. Mora se naći način kako da se ubijede oni koji odbijaju prihvat postojećih migranata da učestvuju u snošenju tereta migrantske krize.

- Stanje u bh. pravosuđu je prema ocjeni Misije OSCE-a u BiH i međunarodne zajednice katastrofalno. Juče se pojavio i novi kompromitirajući snimak predsjednika Visokog sudsko i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milana Tegeltije. Ima li lijeka za bh. pravosuđe?

DŽAFEROVIĆ: Ima, i mora ga biti. Nevjerovatno je koliko je postojeće VSTV neosjetljivo na sve moguće negativne ocjene, kritike i upozorenja. Vjerujem da stvari idu u pravcu da se u okviru samog tog tijela pojavi snaga koja će se kritički i ozbiljno suočiti s problemima, ili da na drugi način konačno dođe do ozbiljnih promjena u samom VSTV-u i načinu njegovog funkcioniranja. Ovo stanje koje trenutno imamo u VSTV-u i dijelu pravosuđa je neprihvatljivo i štetno po državu i društvo.

- Aktuelna tema su i nedavno održani Lokalni izbori. SDA je po broju glasova i dalje prva stranke, no u Sarajevu se desio značaja pad. Kakvo je Vaše viđenje rezultata izbora?

DŽAFEROVIĆ: SDA je potvrdila poziciju najjače bosanskohercegovačke stranke i na proteklim lokalnim izborima. To je potvrdila i u Kantonu Sarajevo, ali je tačno da je ostvarila nešto slabiji izborni rezultat u nekim sarajevskim općinama i izgubila pozicije nekoliko načelnika. Bavit ćemo se razlozima zbog čega je to bilo tako, donijeti odgovarajuće mjere, ali hladne glave, u interesu Stranke i na bazi analize koju ćemo dobiti od Izbornog štaba. To će biti u narednih desetak dana. Tako smo odlučili na Kolegiju SDA.

- Vaš stranački kolega Denis Zvizdić smatra da Kantonalni odbor SDA Sarajevo treba podnijeti ostavku. Poručio je da je uslov njegovog ostanka momentalna i neopoziva ostavka čitavog Kantonalnog odbora. Kakav je Vaš stav?

DŽAFEROVIĆ: On je to iznio kao svoj stav i na sjednici Kolegija SDA koji je održan nekoliko dana nakon izbora. Ne tako detaljno kao što je iznio u javnosti, ali iznio je. Svi smo zajedno, dakle, Kolegij, pa i on, zaključili da trebamo sačekati analizu Izbornog štaba i nakon toga raspraviti situaciju i donijeti odgovarajuće odluke. Međutim, on je na Dan državnosti Bosne i Hercegovine samoinicijativno i suprotno stavu Kolegija izašao u medije i praktično postavio uslov njegovog daljnjeg ostanka u SDA momentalnom i neopozivom ostavkom čitavog Kantonalnog odbora Sarajevo. Tako se ne ponašaju ozbiljni funkcioneri SDA. Oni poštuju odluke organa Stranke.

Pred SDA niko ne može postavljati ultimatume, pa ni gospodin Zvizdić. SDA će nastaviti da slijedi odluke svojih organa, pa i odluku sa posljednje sjednice Kolegija, vezano za analizu izbornih rezultata, neće podleći nikakvim pritiscima niti ultimatumima. Šta će uraditi gospodin Zvizdić to je njegova stvar.

- Mnogo se govorilo o procesu kandidatura unutar SDA, konkretno Vašoj za poziciju člana Predsjedništva BiH 2018. godine. Denis Zvizdić je tada imao najviše kandidatura sa terena. Kako je došlo do toga da ste ipak Vi kandidirani?

DŽAFEROVIĆ: Kompletan proces utvrđivanja kandidata bio je odlukom organa SDA osmišljen tako da sve organizacije SDA predlože više kandidata, da se nakon toga utvrdi lista između više kandidata i da na kraju Konvencija tajnim glasanjem odabere jednog kandidata. Gospodin Zvizdić je, nakon što je okončano kandidiranje s terena, a prije same Konvencije,  tražio da se ne formira nikakva lista i da ne bude nikakvog glasanja na Konvenciji između više kandidata, već da se njega utvrdi kao jedinog kandidata i da to aklamacijom potvrdi Konvencija. To je bilo suprotno konceptu koji je unaprijed predviđen. Nakon što njegov zahtjev nije prihvaćen, gospodin Zvizdić je  odustao od kandidature, a Konvencija je između dva kandidata odabrala i utvrdila mene kao kandidata za člana Predsjedništva BiH. Ako je imao najviše kandidatura, ne znam zašto mu je smetalo da to potvrdi i Konvencija tajnim glasanjem. Uz to, tokom samog procesa prikupljanja kandidatura, on je jedini kandidat za kojeg se intenzivno lobiralo na terenu. Dakle, nikakve tu nepoznanice nije bilo i sve je na kraju urađeno onako kako je zamišljeno na početku samog procesa.

Nakon moje kandidature tek je uslijedila prava utakmica u izbornoj kampanji. Ja sam pobijedio među kandidatima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Tu se završava sva ozbiljna diskusija. Naknadne priče su nevažne. Jedino je važno da se na ovu funkciju u ime SDA može doći samo ako se položi istinski test unutar SDA, a onda istinski test na izborima kod građana.

- Nedavno ste okončali predsjedavanje Predsjedništvom BiH. Posljednjih mjeseci bili ste u dva navrata u Briselu, zatim u Beču, Tirani, Islamabadu, Istanbulu. Šta su bili cijevi, a šta rezultati posjeta?

DŽAFEROVIĆ: Smatram da je moje predsjedavanje Predsjedništvom bilo uspješno, unatoč blokade institucija od strane SNSD-a i unatoč ograničavajućim okolnostima izazvanim pandemijom korona virusa. Imao sam plan, kada su vanjsko političke aktivnosti posrijedi, da obavim brojne posjete ali sam u tome sputan zbog potpune blokade izazvane pandemijom na samom početku mandata. Umjesto toga skoncentrisao sam se na pribavljanje međunarodne pomoći Bosni i Hercegovini i u tome značajno uspio, deblokadi institucija, borbi protiv pandemije i Evropskom putu. Čim su uslovi dozvolili obavio sam nekoliko značajnih posjeta koje ste pomenuli i koje su važne za naš Evropski put, NATO put, ekonomsku saradnju, borbu protiv ilegalnih migracija i slično.


Razgovarao: Delvin Kovač

(Vijesti.ba)