Štrajk HT Eroneta pokušaj otimanja novca iz federalne kase

Inače, rok važenja prethodnog granskog kolektivnog ugovora istekao je u julu ove godine. S obzirom da nije bio potpisan novi ugovor, aktivirana je klauzula o tromjesečnom produženju važenja dotadašnjeg. Taj dodatni rok je istekao u oktobru.

- Mi principijelno tražimo da bude potpisan granski kolektivni ugovor sa Vladom FBiH. Uostalom Vlada FBiH je potpisala nove granske kolektivne ugovore sa svim ostalim javnim preduzećima i ne vidimo razlog zašto ne bi to bilo učinjeno i za sektor telekomunikacija, kazao nam je Saša Živković, predsjendik Sindikata HT Eroneta.

Prvo granski, pa kućni

Razlog za nepotpisivanje granskog kolektivnog ugovora je što su upravo iz uprave HT Eroneta ljetos obavijestili Vladu FBiH kako, zbog poteškoća u poslovanju, neće biti u mogućnosti ispuniti sve obaveze, ukoliko bi one ostale jednake onima iz dotadašnjeg ugovora. Kako bi deblokirali proces pregovora i potpisivanja novog ugovora, iz Vlade FBiH su predložili da svaki sindikat sa upravama svojih firmi potpišu kućne kolektivne ugovore. Međutim, sindikati HT Eroneta i BH Telecoma nisu prihavatili tu mogućnost.

Umjesto potpisivanja ugovora, kojim bi bila osigurana prava radnika, sindikalci obje telekom kompanije su organizovali štrajkove. Međutim, Općinski sud u Sarajevu je već štrajk dijela uposlenika BH Telecoma proglasio pravno neutemeljenim.

- Mi nikada nismo rekli da smo protiv kućnog kolektivnog ugovora, ali želimo da prvo bude potpisan granski kolektivni ugovor sa Vladom FBiH. Naime, takav ugovor bi bio kategorija više u garantovanju prava radnika, jer Vlada može garantovati određena prava, koja ne mogu uprave kompanija. Ukoliko je potpisivanje ugovora sporno zbog poslovanja HT Eroneta, mi smo spremni, nakon potpisivanja granskog ugovora da sjednemo sa upravom HT Eroneta i pregovaramo o visini satnice, koja bi bila definisana u kućnom ugovoru, kazao je Živković.

Naoko se čine opravdani zahtjevi radnika. Međutim, kada se "zagrebe ispod površine" na vidjelo izlaze sasvim drugi motivi. Osnovna razlika između telekom operatera i svih drugih je što ostala javna preduzeća nisu obavijestila Vladu FBiH da neće moći ispunjavati obaveze iz granskih kolektivnih ugovora. HT Eronet to jeste uradio.

Šta bi se dogodilo ako bi Vlada FBiH potpisala granski kolektivni ugovor za sektor telekomunikacija? Postala bi garant njegovog provođenja. To dalje znači da bi, ako HT Eronet bude poslovao sa gubitkom, mogao isplaćivati manje plate radnicima, pa čak i da ih ne isplaćuje. Također, mogao bi "preskakati" uplatu doprinosa, ili otpremnina radnicima.

Neuplaćivanje dobiti

Potpisivanjem granskog kolektivnog ugovora, radnici bi stekli pravo da, umjesto od svoje uprave, sva neisplaćena ili umanjena prava potražuju od Vlade FBiH. Tačnije da se ta razlika u novcu isplati iz budžeta FBiH. Istog onog budžeta u kojeg HT Eronet godinama ne uplaćuje ništa na ime ostvarene dobiti, ili su uplaćivali minimalne iznose.

Uostalom, dok je bilo novaca, u HT Eronetu niko nije ni spominjao klektivne ugovore, jer je neuplaćivanje dobiti u budžet FBiH pravdano isplatama prema radnicima. Sada, kada je novca nestalo, daj da se namirujemo iz budžeta. Pri tome, mjesečni iznosi potrebni za plate radnicima nisu nimalo beznačajni. Naime, prosječna plata uposlenika Eroneta iznosi 1.700 KM, a to je iznos o kojem većina stanovnika FBiH samo može da sanja. Ujedno prosječna plata u Eronetu je skoro pa dvostruko veća od prosječne plate u FBiH, koja iznosi nešto više od 900 maraka

A da se nešto ovako možda i pripremalo odranije, na pomisao navodi informacija saopćena prije nekoliko mjeseci. Naime, u avgustu je iz HT Eroneta saopćeno kako je ova kompanija prvo polugodišta ove godine završila sa 3,4 miliona maraka gubitka. Izgovor je bila pandemija koronavirusa. Tačnije, zbog pandemije, kako su tvrdili iz Eroneta, ljudi su se slabije kretali pa je došlo do pada potrošnje u oblasti prepaida, roaminga i interneta.

Ako se može i razumjerti pad prihoda od roaminga, prilično čude ostala dva opravdanja. Upravo je većina ljudi, zbog pandemije, odnosno ako su bili pozitivni na koronavirus, ili su imali određenu mjeru samoizolacije, bili prinuđeni da koriste telefonske i internet usluge, jer su im to bile jedine verze sa ostatkom svijeta.

Prazna opravdanja

Eventualno opravdanje da ljudi sve više koriste aplikacije za besplatnu komunikaciju, poput Vibera, What's Upa, Skypea i slično, također "ne piju vode", jer se te aplikacije, čak i više nego kod nas, koriste svuda u svijetu. Međutim, nijedan telekom zbog toga nije "otišao u minus", nego su prilagodili svoje poslovanje novim uslovima i opet posluju sa profitom. Čak ni smanjenje roaminga ne može biti neko kvalitetno opravdanje, jer zapravo ova vrsta usluge u Evropi opstaje još samo na zapadnom Balkanu. Približavanjem ovdašnjih država EU, ta će usluga morati postati besplatna.



(Oslobođenje.ba)