-6°C
Mostar -1°C
Tuzla -4°C
Banja Luka -2°C
Bihać -2°C
Powered by Dark Sky

23.11.2020 / 15:14 Politika - Osvrt

Trump i Borrell uputili diplomatske šamare Dodiku i Čoviću

Trump i Borrell uputili diplomatske šamare Dodiku i Čoviću
Foto: Vijesti.ba

Predsjednici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Milorad Dodik i Dragan Čović već duži period u međunarodnom kontekstu imaju podršku samo Ruske Federacije. Istovremeno, sve su češći diplomatski signali koji ukazuju da je ovaj dvojac neomiljeniji u Briselu i Vašingtonu.

Posljednja dva događaja koji svjedoče o tome jesu intervju visokog komesara EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borella „Nezavisnim novinama“, povodom njegove posjete Bosni i Hercegovini povodom 25 godina Dejtonskog sporazuma; a zatim i čestitka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa.

Komesar Borrell je dajući intervju banjalučkim „Nezavisnim novinama“, bliskim vlastima u entitetu RS, govorio o potrebi usklađivanja nacionalnih identiteta sa državnim identitetom.

„Ja sam Katalonac, Španac, Evropljanin. Sve su to moji identiteti. I oni nisu međusobno suprotstavljeni. Nema tu ništa sporno. Identitet može imati više slojeva. Ljudska bića su odraz kompleksne realnosti. Što duže živite, sve je kompleksnije. I to nisu identiteti koji su međusobno suprotstavljeni. Ne smeta da budem Katalonac, Španac, Evropljanin. Isto kao što ne smeta da neko bude Hrvat, Srbin ili Bošnjak, a istovremeno Bosanac i Hercegovac i Evropljanin. I to je nešto što je tajna Evrope“, kazao je Borrell.

Borrellov apel svima u Bosni i Hercegovini da usklade svoj nacionalni identitet sa pripadnošću državi vrlo je jasna poruka Miloradu Dodiku, čija politika je već godinama obilježena radikalnim negiranjem bilo kakvog drugog identiteta, osim etničkog. Podsjetimo da se Dodik bunio čak i protiv naziva „bosanski Srbi“, a o prihvatanju činjenice da svi narodi u BiH potpadaju pod pojam Bosanaca i Hercegovaca – u Dodikovoj retorici nema ni govora.

Na liniji svog stava o bh. identitetu, Borell je saopćio i stav EU po pitanju izmjena Izbornog zakona, kazavši: „Govorimo o pravima građana, jednakim prilikama za sve. Pogledajte presudu 'Sejdić i Finci'. Problem aktivnog i pasivnog biračkog prava. Treba omogućiti svakome da se može kandidovati, a ne samo pripadnicima konstitutivnih naroda.“

Ako imamo u vidu da Dragan Čović i HDZ BiH vode kampanju da se princip prava konstitutivnih naroda ojača, te da puna politička prava trebaju imati samo konstitutivni narodi preko svojih predstavnika, onda je navedeni Borellov stav vrlo jasna poruka Čoviću i HDZ-u.

Neposredno nakon Borellovog intervjua, stigla je i čestitka još uvijek aktuelnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa članovima Predsjedništva povodom Dana državnosti.

Sama čestitka ne bi imala nikakvu neobičnost da član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije Trumpu uputio više pisama, uključujući i ono iz novembra 2018. godine u kojem je „objašnjavao“ Trumpu da 25. novembar nije Dan državnosti.

„Dobio sam danas od predsjednika SAD četitku u kojoj mi čestita Dan državnosti BiH. Napisao sam mu da to nije moj Dan državnosti i da Srbi i RS nisu pristali na to. Obavijestio sam ga da možemo pričati o EU integracijama, ali da ne možemo o NATO-u“, kazao je tada Dodik.

Koliko su efekta Dodikova pisma imala pokazuje činjenica da je Trump ponovo uputio čestitku članovima Predsjedništva BiH, i da je ponovo istaknuo euroatlantske (EU i NATO) integracije BiH.

Uzalud je – sada je već očigledno – Dodik pisao Trumpu i dodvoravao mu se, pozivajući Srbe u SAD da glasaju za njega, a protiv Bidena, jer za vrijeme svog četverogodišnjeg mandata Trump nije ni za milimetar pomjerio strateški kurs američke politike prema Bosni i Hercegovini.

Štaviše, Trump nije ostao samo na ustaljenoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, već je njegov mandat obilježio i niz drugih aktivnosti.

Uzmemo li u obzir npr. učešće Trumpovo državnog sekretara Mikea Pompea u obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici, zatim pojačani angažman State Departmenta i Američke ambasade prilikom usvajanja Programa reformi za NATO, potvrđivanje Dodikovog statusa na američkoj crnoj listi i pridruživanje Nikole Špirića crnoj listi, može se reći da Trumpov mandat nije donio nimalo razloga za zadovoljstvo Dodiku.

Uz to vrijedi podsjetiti i da se novoizabrani američki predsjednik Joe Biden u svojoj strategiji za Bosnu i Hercegovinu pohvalio da je doprinio uvođenju sankcija Miloradu Dodiku 2017. godine, te potvrdio da će insistirao na euroatlantskim integracijama BiH.




(Vijesti.ba)

Izdvajamo