Novalić s premijerima: Podrška povećanju zaposlenosti prvi prioritet

Premijer Novalić obraćajući se na konferenciji za novinare kaže da su na današnjem sastanku analizirane dosadašnje zdravstvene i ekonomske mjere donesene s ciljem ublažavanja i suzbijanja negativnih posljedica pandemije koronavirusa.

- Sa učesnicima današnjeg sastanka smo diskutirali i o budućim potencijalnim mjerama u zdravstvu i u privredi. Veoma je bitno da o ovom redovno razgovaramo sa kantonima, jer koordinirane mjere donose znatno veći rezultat nego da radimo svi pojedinačno - rekao je Novalić.

Prisutne na sastanku je kroz prezentaciju upoznao sa statistikom i hronologijom dosad donesenih mjera na nivou FBiH. Analizirani su rezultati djelovanja ekonomskih mjera Vlade FBiH.

- Naši su ključni ciljevi prije svega maksimalno sprječavanje širenja zaraze, kao i svaka moguća pomoć zdravstvu. Zdravstvene mjere, kao i dosad, ostavljamo struci - naglasio je Novalić.



Ističe da je FBiH dosad značajno puno uložila i u zdravstvene i u ekonomske mjere.

- Mi bismo veoma rado u narednom periodu što se tiče FBiH, a preporuka je da to isto urade i kantoni, promijenili karakter potpore i praćenja ekonomskih mjera i rezultata koje sa sobom nose. Ne bismo više dominantno govorili o grantovima, nego o ekonomskim mjerama koje su aktivne i koje kroz povećanje privrednih aktivnosti donose nazad ravnotežu u budžete i socijalni sektor - napominje Novalić.

Prije svega, nastavlja federalni premijer, tu bismo govorili o investiranju u zdravstvo koje je definirano zakonom o konsolidaciji zdravstva koji je na parlamentu.

- Mi bismo svakako povećavali investicionu potrošnju, mada zapadne ekonomije povećavaju široku potrošnju. Mi naravno u svojoj širokoj potrošnji nemamo veliki broj naših roba i s te strane nisu multiplikativne kao što je investiciona potrošnja - govori Novalić.

Pojašnjava da investiciona potrošnja podrazumijeva radikalniju izgradnju autocesta, cesta i energetike na federalnom nivou, a preporuka je to i za kantonalni nivo, prenose Vijesti.ba.

- Povećali bismo možda garantni fond ukoliko bude potrošnja tog resursa. Za sada je to 500 miliona, prva četiri su odobrena ovih dana, i to je krenulo. Mogli bismo govoriti i o regresiranju kamata jer to je polučilo dobra iskustva u Tuzlanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Mogla bi to uvesti i FBiH - konstatuje Novalić.

Ulagali bismo, dodaje, i u nove lance vrijednosti, onog što izvozimo, poput mlijeka, mesa itd.

- Ostat ćemo u potpori prema zapošljavanju. Mi sad imamo minus 12.700 uposlenih. To je naša prva briga. Ove naše dosadašnje mjere su bile upravo fokusirano na održivost ovog broja, jer to su istovremeno i uplatioci obaveza i potrošači. Očekujemo da potrošnja raste, tako da ćemo svakako sa ovim mjerama u zapošljavanju pokušati najmanje vratiti tih 12.700, i za to prilično puno novca stoji na raspolaganju - kaže Novalić.

Morat ćemo eventualno i dalje, nastavlja, pomagati sektore koji se ne budu mogli podići u sljedeću godinu dana.

- Vratili bismo se potporu kulturi, sportu i normalnim ljudskim aktivnostima, jer posljedice koronavirusa na socijalnu sliku društva su i veće nego na ekonomsku - dodao je Novalić.



Dopremijerka Federacije Bosne i Hercegovine i ministrica finansija Jelka Milićević, nakon današnjeg sastanka federalnih i kantonalnih dužnosnika posvećenog mjerama za suzbijanje posljedica pandemije, izjavila je da su svi nivoi vlasti u FBiH trenutno u fazama izrade budžeta, svjesni da su problemi identični i da je u ovoj godini registriran pad prihoda, što se očekuje i u narednoj.  

Istovremeno se, po njenim riječima, očekuju povećanje potrošnje, odnosno zahtjevi određenih sektora, prvenstveno zdravstva, ali i privrednih subjekata u cilju očuvanja kapaciteta i radnih mjesta.

Za prvih deset mjeseci 2020. zabilježen je ukupni pad svih prihoda u Federaciji od 7,2 posto u odnosu na 2019. godinu, što je nominalno, 461 milion, kazala je dopremijerka posjećajući da je u prošloj godini na federalnom nivou zabilježen najveći rast prihoda otkad postoji Federacija BiH.

Trenutno, pad prihoda od neizravnih poreza je 15 posto, od poreza na dobit 5,2 posto, a 1,2 posto od poreza na dohodak, dok je pad doprinosa, zbirno, 0,8 posto.

Napominjući da je navedeni ukupni pad od 15 posto bio planiran, dopremijerka dodaje da će biti dobro ako se na tome i zadrži budući da je nadomješćen u međuvremenu izvorima iz Međunarodnog monetarnog fonda od 400 miliona KM, što je zajednički raspodijeljeno sa svim nivoima u aktuelnoj situaciji.

Zbog pada kantonalnih prihoda od neizravnih poreza od oko 195 miliona, kantonima je iz federalnog budžeta transferirano 200 miliona, a općinama nadomješćeno 30 miliona KM zbog njihovog prihodovnog pada od 32 miliona.



Federacija je i zakonima zaštitila prihode penzijskog i zdravstvenog segmenta, kao i Fonda za zapošljavanje, napomenula je Milićević.

- Danas smo htjeli poslati poruku - naša politika će biti ista i u 2021. godini; problemi su nam zajednički, zajedničke su nam odgovornosti, a ja bih rekla, i podijeljene nadležnosti. Svi u okviru svojih nadležnosti moramo definirati programe - zaključila je Milićević nakon današnjeg sastanka.

Istaknula je da rast društvenog bruto proizvoda može biti isključivo rezultat javnih investicija te da se privatne investicije veoma sporo oporavljaju i da je pad privatne potrošnje razumljiv u aktuelnoj situaciji.

-Trenutno treba zaštititi javnu potrošnju i javne investicije, odnosno moramo naći izvore finansiranja i pokrenuti te javne investicije, a sve preduvjete za to imamo - kazala je.

Iz tih razloga, dodala je, ponovno će u budžetu biti planirana restriktivna potrošnja u cilju očuvanja radnih mjesta i kapaciteta te minimuma potreba vezanih za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i kulturu.

Milićević očekuje da će uskoro biti kreiran program kojim će biti praćeno stanje u željenom ublažavanju ekonomskih posljedica.



(Vijesti.ba)