3°C
Mostar 7°C
Tuzla 2°C
Banja Luka 2°C
Bihać 2°C
Powered by Dark Sky

25.10.2020 / 20:00 BiH - Dekan FPN

Turčalo: Potezi Zagreba i Beograda bude sjećanja na plan o podjeli BiH

Turčalo: Potezi Zagreba i Beograda bude sjećanja na plan o podjeli BiH
Foto: Vijesti.ba

Zašto Dodik putuje u Zagreb, a Čović u Beograd? Bila je ovo jedna od tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa (RSE) u kojem je vođena polemika o tome kakav je odnos Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.

Sead Turčalo, profesor i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da u značajnom dijelu Bosne i Hercegovine ti susreti bude reminiscencije na ono što se događalo na početku devedesetih.

- To, svakako, ostavlja prostor za različite negativne interpretacije. S druge strane, već duže vrijeme se dešava da se razgovori među državama regije sve više pokušavaju reducirati na dijaloge u kojima se politički predstavnici Bosne i Hercegovine tretiraju kao etnički predstavnici, navodi Turčalo.

On navodi da je to ojačalo strah u značajnom dijelu javnosti Bosne i Hercegovine da se na udruženi način pokušava dovesti u pitanje institucionalni sistem Bosne i Hercegovine kako bi se pokazalo da ništa nije moguće riješiti sve dok ne budemo imali završen proces etnoteritorijalizacije, to jeste dok se ne stvori još jedan etnički entitet.

- Cilj je da se Bosna i Hercegovina pretvori u državu u kojoj sve etničke zajednice imaju svoju i izvršnu, i zakonodavnu, i sudsku vlast. Tako se tumače sastanci koji se organiziraju izvan institucionalnog okvira Bosne i Hercegovine jer se na njih ne pozivaju ljudi koji predstavljaju ovu državu, kaže Turčalo.

On smatra da dogovor naroda uvijek ima teritorijalnu refleksiju.

- Pa se onda pokreće pitanje uspostave trećeg entiteta. Zagovornici tog modela postavljaju i pitanje da li su izabrani predstavnici poput Komšića legitimni. Međutim, iako Ustav BiH kaže da se članovi Predsjedništva biraju iz reda određenog naroda, on uopće ne propisuje da se to radi na način kako to želi rukovodstvo Hrvatske i Hrvatska demokratska zajednica u Bosni i Hercegovini koji maltene traže da kandidati mogu biti samo iz određenih političkih partija. Priča o dogovoru naroda definitivno ne odgovara prirodi Bosne i Hercegovine što pokazuje i njena historija. Uvijek se tu radi o vanjskim dogovorima na račun Bosne i Hercegovine i njene unutrašnje strukture, navodi Turčalo i dodaje:

- Dejtonski sporazum nije bio dogovor naroda. U tom slučaju imali bismo problem sa prirodom rata u Bosni i Hercegovini i sa ulogom koju su Srbija i Hrvatska imale u tom ratu. Uostalom, i presude međunarodnih sudova govore da se radilo o sukobu u koji su bile uključene te dvije države. Tako da ne možemo reći da je Dejtonski sporazum bio dogovor naroda, pa onda iz toga izvlačiti zaključak da je sve ono što se poslije dešavalo zasnovano na tom dogovoru. To bi značilo svoditi državu, koja je bila međunarodno priznata daleko prije Dejtonskog mirovnog sporazuma, na nekakav zbir tri etničke grupe. Time se negira međunarodnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina jeste međunarodnopravno priznata država, a entiteti i Brčko distrikt su jedinice koje su nastale unutar te države.

On navodi da što se tiče Bosne i Hercegovine, Dejtonski sporazum su potpisale legalne i legitimne institucije države koja je bila međunarodno priznata.

- Činjenica da su Dejtonski sporazum potpisale i dvije susjedne države samo govori o prirodi rata, o njihovom učešću u ratu koje je imalo agresivni karakter. Ne može se ono što se dogodilo u Dejtonu tumačiti kao da su se predstavnici naroda sastali i potpisali neki mirovni sporazum. To potpuno iskrivljuje ono što je historijski dokazano, kaže on.

Turčalo smatra da posljednji potezi Zagreba i Beograda bude sjećanja na famozni dogovor iz Karađorđeva, odnosno plan o podjeli Bosne i Hercegovine. Zaključuje da dobar dio javnosti u Bosni i Hercegovini to shvata kao svojevrsnu poruku.




(Vijesti.ba)

Izdvajamo