Bakir Izetbegović o Plenkoviću i Vučiću, Čoviću i Dodiku, zapletu u BiH i regionu, populistima, OSA-i

Izetbegović vrlo direktno govori o razgovorima u Zagrebu i Beogradu, potezima Milanovića, Plenkovića i Vučića, namjerama Dodika i Čovića. Lider SDA govori i o svađama među Bošnjacima, političarima iz probosanskog korpusa, te separatističkim apetitima koji bi mogli porasti i odvesti nas u veoma loše scenarije.

Također, govorio je o tome ko su politikanti i populisti u bh.politici, o HDZ-ovom traženju “hljeba na pogaču”, ali i o jasnim stavovima EU, SAD i PIC-a, te kakvo rješenje je spreman “bjanko” potpisati.

Izetbegoviću je jučer potvrđeno da je pozitivan na koronavirus.
 
Gospodine Izetbegoviću, jučer je objavljeno da ste pozitivni na koronavirus. Kakvo je danas Vaše zdravstveno stanje i kako se osjećate?

IZETBEGOVIĆ: Za sada nemam skoro nikakvih tegoba i osjećam se dobro. Nadam se da će tako ostati i u narednim danima i da ću se vrlo brzo vratiti redovnim radnim obavezama. Do tada ću nastaviti da radim od kuće.

Uoči večere Aleksandra Vučića, Dragana Čovića i Milorada Dodika u Beogradu jasno ste poručili da bh. tronožac ne može stajati na dvije noge. Čemu uporno insistiranje Beograda i Zagreba da tu činjenicu pokušavaju ignorirati i šta može biti rezultat toga?

IZETBEGOVIĆ: Radi se o očiglednoj koordinaciji SNSD-a i HDZ-a, gdje svaka od tih stranaka ima svoje ciljeve i pokušava ih postići zajedničkim pritiskom na SDA i Bošnjake, a dio tog pritiska su i uvlačenje Zagreba i Beograda u taj srpsko-hrvatski spreg. Milanović i Plenković dobro znaju šta znači pozvati Dodika samog u Zagreb, preskačući hijerarhiju, odnosno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a Vučić dobro zna šta desetak dana nakon toga znači pozvati predsjednike SNSD-a i HDZ-a  bez trećega, odnosno predsjednika SDA. I sigurno su to učinili na nagovor Čovića i Dodika.

Cilj SNSD-a je slabljenje države i jačanje Republike Srpske, afirmacija RS kao „druge srpske države“, dokazivanje da su entiteti dovoljni, da nam državni nivo vlasti i ne treba itd. Ako im se bude popuštalo, naročito od strane međunarodne zajednice, pojačaće blokade i ići korak dalje, tražiće povrat nadležnosti koje su prije petnaest godina dobrovoljno prenijeli sa RS na državni nivo. A, ako ne bude odlučnije reakcije na antidejtonska djelovanja, na provokacije poput neustavnog referenduma iz 2018., ako se uz to Bošnjaci nastave svađati i dijeliti, ako političarima iz probosanskog korpusa međusobna borba za vlast bude bitnija od države, onda bi separatistički apetiti mogli porasti i odvesti nas u veoma loše scenarije, u sukobe čiji kraj se ne može niti sagledati.

HDZ je na prošlim parlamentarnim izborima postigao poziciju koja mu omogućava da blokira šta god hoće i do kada hoće. I upravo nam to demonstrira posljednje dvije godine. Ali to stanje će trajati još pola mandata, zato se apelacijom Ljubić prema Ustavnom sudu BiH pokušalo dobiti trajnu kontrolu nad Domom naroda Parlamenta Federacije BiH, bez obzira koliko HDZ imao ruku u Zastupničkom domu ovog Parlamenta. Na ovo se ne smije pristati. Stav SDA je da se očekivanjima HDZ-a smije izaći u susret isključivo uz promjenu pozicije Doma naroda, i svođenje njegove nadležnosti  isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Time bi se uklonila asimetrična rješenja i ovlasti ovog Doma izjednačila sa ovlastima Vijeća naroda u RS.

Dragan Čović tvrdi da ste znali i podržali njegov put u Beograd, te je Vašu reakciju ocijenio nekorektnom. Kakav je Vaš komentar?

IZETBEGOVIĆ: Odobrili smo mu put u Beograd, kao što smo svakom od nas u Kolegiju do sada odobrili svaki put na koji je bio pozvan. Nismo ga ispitivali s kim će se vidjeti, šta će pričati, i to nikada ne radimo. Možda ćemo ubuduće raditi.

Kada ste zadnji put komunicirali sa Vučićem, nije bio sretan Vašim zadnjim istupom u Beogradu kada ste poručili da će se vanjska poliika BiH voditi isključivo u Sarajevu. Da li biste prihvatili poziv na sastanak?

IZETBEGOVIĆ: Komunicirao sam ja sa Vučićem u međuvremenu par puta, nazivao me telefonom kada dolazi u BiH, dva puta smo se i sreli. Naravno da bih prihvatio poziv za sastanak. Ne treba ni jednog lidera u regionu prepustiti jednostranom uticaju, treba iznijeti i našu stranu  istine, izbalansirati informaciju u mjeri u kojoj je to moguće.

Razgovarali ste u Zagrebu sa Andrejem Plenkovićem, bilo je kritika dijela vaših političkih protivnika da ste time legitimizirali Dodikovu posjetu Zagrebu. Kako na to odgovarate, i mislite li da bi jednake kritike bile i da niste otišli, s tim da biste u tom slučaju bili vjerovatno optuženi kao osoba koja je protiv političkog dijaloga?

IZETBEGOVIĆ: Upravo zbog iznošenja dijela istine koja će unijeti balans u jednostrano informisanje hrvatskog rukovodstva sam išao na sastanak sa Plenkovićem u Zagreb. I uvjerio sam se da je to bilo neophodno, da hrvatsko rukovodstvo zna samo pola istine o odnosima u BiH. A narod kaže da je „pola istine – cijela laž“. Oči im je parao izbor Hrvata u tročlano Predsjedništvo BiH, ali nisu bili svjesni blokada koje radi HDZ već dvije godine, nisu imali podatke o položaju Hrvata u strukturi državnih i entitetskih institucija, gdje je procent Hrvata bitno veći od procenta koji ovaj konstitutivni narod čini u bh. naciji po posljednjem popisu, itd.

U Hrvatskoj je boravio državni sekretar SAD Mike Pompeo, iako najavljivano nije bilo govora o BiH, također u Izvještaju EK uopće se ne pominje termin „konstitutivnost“ na kojem HDZ insistira. Imate li dojam da se zapravo  samo Zagreb i Beograd uporno miješaju u unutrašnja pitanja BiH, dok na važnim svjetskim adresama takva pitanja uopšte nisu na stolu? I šta to govori?

IZETBEGOVIĆ: „Miješa se“ i Evropska komisija, i predstavnici SAD, i PIC, ali na pravi način – oni zastupaju zapadne, preciznije evropske demokratske standarde. Ne pominju „legitimne predstavnike“ niti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Ljubić koja odgovara HDZ-u, ali insistiraju na implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava koje sve odreda afirmiraju građanski princip i vladavinu zakona u BiH. Mišljenja Evropske komisije o napretku BiH na evropskom putu su sasvim jasna po tim pitanjima, i ona direktno zahtijevaju supremaciju države nad entitetima, a ne entiteta nad državom kako to želi postići SNSD.

Vi ste nedavno rekli da se, kao i uvijek, u BiH teške političke teme završe kompromisom. Međutim, kolika je cijena koju plaćamo do tada? HDZ, a to kaže i EU, blokira Ustavni sud FBiH, formiranje Vlade FBiH, jedno vrijeme i Vijeća ministara. Čak je njihov potpredsjedik poručio kako potpuno treba obustaviti rad Vijeća ministara i Vlade FBiH dok ne dobiju izborni zakon. Hoće li ga tim putem dobiti?

IZETBEGOVIĆ: Neće, mi smo navikli da funkcionišemo pod pritiskom i u stalnoj krizi, i nikada nećemo pristati na korake koji znače nazadak. Oni koji se upuste u takvu blokadu mogu dobiti samo tešku političku krizu, dalji pad ekonomije i životnog standarda, intenzivirano iseljavanje mladih i vitalnih ljudi, zemlju staraca, i vjerovatno ubrzati reakciju međunarodne zajednice kojoj takav zaplet u BiH i regionu ne treba. Naročito bi HDZ trebao razmisliti o tome hoće li tražiti „hljeba na pogaču“, jer svako dosadašnje udruživanje hrvatskih i srpskih predstavnika protiv BiH i Bošnjaka je teško pogodilo Bošnjake, ali još teže Hrvate.

Je li problem Izbornog zakona i onoga što traže Čović i HDZ politika SDA i Bakira Izetbegovića ili je problem to što njihovi zahtjevi nisu u skladu sa evropskim i zapadnim standardima? Redom su odbijani modeli poput Fuleovog, do onog 2018.godine u čiju su izradu bili uključeni EU, SAD i Venecijanska komisija?

IZETBEGOVIĆ: SDA i njeni predstavnici u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona, od Tihića, preko Džeferovića, Čolo, Genjca i mene, su redovito pokazali izuzetan interes, kooperativnost i spremnost na kompromis. Nikada nećemo odbiti nijedno razumno rješenje, sva dosadašnja smo podržali, od Aprilskog paketa do Fuleovog modela. I sada smo spremni „bjanko“ potpisati rješenje koje bi kreirali eksperti Venecijanske komisije i koje će implementirati sve presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. To je naravno jako teško uskladiti, pa se onda svi okrenu prema SDA i Izetbegoviću i očekuju da iz džepa izvadimo rješenje pravne i političke „kvadrature kruga“.

Pravi problem su rješenja za koje je zainteresiran HDZ. Ako bi ona bila konsekventno primjenjena definitivno bi se odustalo od implementacije presuda Evropskog suda po apelaciji Sejdić-Finci, apelaciji Zornić, Pilav itd, predstavnički domovi bi izgubili smisao postojanja jer bi postali samo pripremna stanica za domove naroda koji bi istinski odlučivali, birali kao sa švedskog stola šta će proći a šta ne. Time bi prestali razlozi za postojanje građanskih i lijevo orijentisanih stranaka, sve bi bilo podijeljeno na tri, s tim da bi HDZ koji ima trostruko manje ruku u predstavničkim domovima dobio zauvijek svoju trećinu, jednako kao probosanski orijentirane stranke. Sve bošnjačko, lijevo i probosansko bi bilo zbijeno u „bošnjačku kvotu“ od 33%. Toliko kadrova i političkog utjecaja bi dobile probosanske stranke koje dobivaju  60% glasova na izborima i isto toliko mandata u Parlamentu. Slična stvar je u Parlamentu Federacije BiH, gdje u Predstavničkom domu HDZ, odnosno HNS, ima samo 18  od 98 mandata, ali blokira volju većine kroz Dom naroda redovito u stvarima koje nisu vitalni nacionalni interes. Ponavljaju mantru o ugroženosti Hrvata, a njihovi predstavnici su opstruirali potpisivanje ugovora sa Islamskom zajednicom, opstruiraju imenovanje nove Vlade Federacije, popunjavanje Ustavnog suda Federacije, zaustavili su usvajanje veoma važnog Zakona o šumama, Zakona o igrama na sreću itd. Porez plaćate na hljeb, knjige, lijekove, ali ne i na kockanje u kladionicama koje zarade više nego svi telekom operateri i elektroprivrede u BiH zajedno!

Lider HDZ-a se nedavno obratio stranim amasadorima pismom u kojem tvrdi da SDA ne poštuje dogovor iz Mostara. Kako komentirate to pismo?

IZETBEGOVIĆ: Ne mislim da je dobar put to dopisivanje sa ambasadorima, znaju oni sve, i kanio sam ne odgovoriti na to pismo. Ali sam ipak  odgovorio sa svim argumentima koje sam elaborirao u ovom intervjuu, radi javnosti.

Dio javnosti često pokušava izjednačiti tri strane, nekad  je to u odnosu na agresiju na BiH, a danas se izjednačavaju tri stranke – HDZ, SNSD i SDA. Kako Vi na to gledate, obzirom da se zna ko blokira ključne reforme kada je npr. u pitanju Evropski put?

IZETBEGOVIĆ: To je tako već trideset godina. Dijelu naroda nisu krivi komunisti koji su se nacionalno podijelili i prepustili zemlju raspadu, a JNA četnicima, nisu im krivi oni koji su dogovorili u Karađorđevu podjelu BiH i pokušali je ostvariti kroz dva udružena zločinačka poduhvata. Kriv im je Alija, Bakir, SDA, oni koji su u sasvim nezahvalnim okolnostima i odnosima snaga uspijevali da organizuju odbranu zemlje, koji su odbili sve ponude za njenu podjelu, koji za svaki problem, blokadu, krizu iznađu neko rješenje. Postoji taj sindrom talaca, teško je našem narodu, dugo ovo traje, dio ljudi na kraju počne da se istresa na svoje. Naravno, tu energiju koriste populisti i politikanti, oni koji i ne pomišljaju poneki glas oteti od SNSD ili HDZ, ali bi rado išli „umehko“, naročito u Sarajevu. Važno je da nisu u većini, da narod ipak ostaje uz one koji ih nikad nisu izdali.

Kakva je u kontekstu prethodnog pitanja uloga međunarodne zajednice, dio nje često zna biti neutralan. Koliko je taj neutralni odnos zapravo neutralan, a koliko pogoduje onima koji vrše blokade?

IZETBEGOVIĆ: Bilo je previše toga čemu nije pravo ime neutralnost. Aneks X Dejtonskog mirovnog sporazuma jasno definiše ulogu međunarodnih predstavnika, to je jasan, svakodnevni angažman, nikakva neutralnost. Pravo ime je pasivnost, popuštanje pred političkim siledžijama koje su se nedvosmisleno upuštale u antidejtonske aktivnosti, u antiustavne djelatnosti, koji su dodjeljivali odlikovanja ratnim zločincima presuđenim u Hagu, koji su vrijeđali i danas vrijeđaju OHR i ambasadore zemalja koje su svjetske sile i velesile. Nekih znakova buđenja predstavnika međunarodne zajednice u zadnjih godinu dana ima, nadam se da neće ponovo zaspati.

Jedna od ključnih zamjerki EU je stanje u pravosuđu BiH, prije svega u VSTV-u, kako Vi vidite stanje u pravosuđu?

IZETBEGOVIĆ: Vladavina zakona je princip i vrijednost koji mora prevladati u BiH i regionu u budućnosti. Uređene zemlje i uređene ekonomije je izgradio ovaj princip i dalje ih unapređuje. Jednakost ljudi pred zakonom mora biti svetinja. Da bi to bilo tako moramo imati mehanizme i alate kojima se to postiže, a to je neovisno, profesionalno, kompetentno pravosuđe koje vas ne pita za naciju, vjeru, ime, stranku kojoj pripadate. Pravosuđe koje ima onaj povez na očima, kao Temida, starogrčka božica pravde, kada su te stvari u pitanju. Svi znamo da smo u BiH daleko od toga. VSTV i tužilaštvo su pod uticajem politike i bave se politikom, progone one koje smiju, svete se onima koji ih prozovu. Bjelodano je jasno da prema srpskim i hrvatskim predstavnicima nikada neće postupiti kao prema bošnjačkim. Ali, moramo se boriti i popravljati stvari. Imamo Reinharda Pribea i međunarodnu zajednicu uz sebe.

Jaki su pritisci na Obavještajno-sigurnosnu agenciju BiH, na njenog direktora, šta je cilj tih pritisaka?

IZETBEGOVIĆ: Ovladavanje Agencijom, naravno. Onako kako su ovladali pravosuđem, i kako su donedavno vladali CIK-om. Nikada nisu prozvali direktora OSA-e za neefikasnost, za loš rezultat Agencije, za nejednak tretman uposlenika, za nezadovoljstvo njegovih saradnika Srba i Hrvata. Preostalo je da poništavaju diplome, montiraju afere, pokušaju kompromitovati direktora OSA-e preko opisanog pravosuđa. Ne vjerujem da će im to poći za rukom.

Bliže se izbori, fokus javnosti je na Kantonu Sarajevo, stigao je zahtjev za smjenu Vlade ne slučajno tempiran pred izbore. Kako vidite razvoj situacije oko smjene i koliko će to uticati na izbore?

IZETBEGOVIĆ: Ova vlada predvođena sa Nenadićem je puno radila, puno dobroga započela, ali se nije dovoljno dobro hvalila. Sa Fortinom je sve bilo obratno. Moraćemo izaći pred narod sa istinom o radu vlade koju smjenjuju pa će to ublažiti udar koji je tempiran pred izbore, vjerovatno i donijeti glasove strani koja se bez razloga smjenjuje.

Jak probosanski blok je formiran u Srebrenici i Mostaru. Kakve su procjene u odnosu na ova dva grada, kakve su šanse? I kako komentirate to da SDP ni u Srebrenici ni u Mostaru nije dio bloka, a istovremeno je dao podršu SNSD-u u Doboju?

IZETBEGOVIĆ: SDP polako tone, ali i ne pokušava da se izvadi iz živog blata koje je sam proizveo. Uvijek smo ih zvali u zajednički probosanski front, odbijali su i ziheraški ostajali na tribinama dok smo mi silazili u političku arenu. Ziheraštvo u politici je opasnije od svega, čak i od pravljenja greški. Ali, ima nas dovoljno i u Srebrenici i u Mostaru da ostvarimo balanse. Naravno, nije lako izaći u omjeru registrovanih glasača koji iznosi 4 naprema 6, ili 4,5 na prema 5,5, ali uz dodatne napore mogu se ostvariti pobjede.

Kakvo je stanje u SDA, čini se da odlazak Aljoše Čampare nije uzdrmao stranku na način kako su to neki očekivali?

IZETBEGOVIĆ: Puno težih raskola je SDA prošla u prethodnim decenijama. Ovaj put je otišao jedan čovjek kojem smo, istini za volju, dali veoma važne pozicije. Ali prije par godina nam se skoro prepolovio klub poslanika SDA u Predstavničkom domu PS BiH, u isto vrijeme nas je napustio Konaković, većina kantonalnog odbora SDA u Tuzlanskom kantonu rušeći usput Vladu TK. I mi smo par mjeseci nakon toga ponovo dobili 300.000 glasova, opet uspostavili vladu predvođenu sa SDA u TK, opet smo dominantna stranka u kompletnoj piramidi vlasti od opštine do državnog nivoa.

U medijima se pojavila informacija o nabavci službenih automobila za državni Parlament, vrijednih 300 hiljada KM. Čija je to odluka, kako je do te nabavke došlo?

IZETBEGOVIĆ: To su vjerovatno sredstva iz spornog amandmana od 745.000 KM zbog kojeg je bilo ugroženo usvajanje državnog budžeta za 2020. Na kraju smo pristali na amandman HDZ i SNSD, jednoglasno, kako ne bi propao budžet i lokalni izbori, uz izjavu da Denis Zvizdić i ja nećemo potrošiti ni jednog feninga od tih sredstava. I nećemo.


Razgovarao: Sedin Ćenan

(Vijesti.ba)