10°C
Mostar 12°C
Tuzla 15°C
Banja Luka 15°C
Bihać 11°C

30.09.2020 / 19:47 Svijet - Francis Fukuyama

Najvažniji izbori u SAD-u dok nacionalizam raste

Najvažniji izbori u SAD-u dok nacionalizam raste
Francis Fukuyama / Vijesti.ba
Predstojeći izbori za predsjednika SAD-a su najvažniji izbori za sve zemlje u svijetu, kaže profesor na Univerzitetu Stanford.

Profesor američkog Stanford Univerziteta Francis Fukuyama izjavio je da će predstojeći izbori za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biti najvažniji izbori za vrijeme njegovog života, ne samo za SAD, već za sve zemlje u svijetu.

Na pitanje kakve rezultate očekuje na izborima, rekao je da bi kada bi izbori bili održani sutra pobijedio demokratski kandidat Joe Biden, da je aktuelni predsjednik Donald Trump zatvorio zemlju te da zemlja više ne vodi demokratski svijet kao što je ranije činila, prenosi Tanjug.

"To je suprotan proces u odnosu na demokratizaciju. Ali, zanimljivo je što Trump ima podršku 35 ili 40 posto američkih građana koji nisu zadovoljni njegovom politikom, ali ga vole", kazao je Fukuyama na online skupu Visa Cashless Forum 2020 u Kijevu.

'Joe Biden bi pobijedio na izborima sutra'

Ipak, kako je naveo, 60 posto Amerikanaca ne podržava Trumpa i smatra da on dijeli društvo i da vodi zemlju u pogrešnom smjeru.

"Ništa nije učinio da poboljša svoje šanse, a pandemija radi protiv njega", objašnjava Fukuyama i dodaje da prva debata predsjedničkih kandidata u SAD-u, održana u utorak navečer u Cocnectitutu, nije bila na zahtijevanom nivou.

"Trump je htio poboljšati svoje izglede, ali kada bismo sutra imali izbore, Biden bi pobijedio", kazao je on.

Na pitanje kako vidi novu realnost nakon globalne pandemije korona virusa i COVID-19, kaže da se ona vidi samim tim što on nije uspio putovati i biti uživo prisutan na skupu u Kijevu.

"Više od sedam mjeseci sam kod kuće, veoma neobično za mene, osjećam se odsječeno od cijelog svijeta", rekao je Fukuyama i dodaje da je pandemija svojevrstan globalni eksperiment, koji pokazuje kako društvo može preživjeti tu pandemiju.

Ne smatra da se preko pandemije prelama i pitanje demokratije ili njenog odsustva, ali dodaje da vlada mišljenje da se Kina dobro nosila s virusom, a da većina demokratskih zemalja u tome nije uspjela.

Opet jačaju nacionalistički pravci

"Postoji nekoliko tačaka koje su bitne u ovome. Prvo, koliko je država sposobna osigurati krevete u bolnicama. Zatim, koju količinu lijekova može osigurati da se liječe zaraženi. Drugo pitanje je koliko država brzo reagira na epidemiju. Treće, građani moraju vjerovati vladama, jer ako vlasti preporučuju da se nose maske, ljudi ih moraju nositi", objašnjava i dodaje da ljudi moraju vjerovati jedni drugima, a svaki čovjek treba pomagati i podržavati drugog čovjeka.

Kako objašnjava, ako nastupimo konkurentski i ne podržimo jedni druge, onda nećemo preživjeti.

"Ako nema lidera koji imaju put ka izlazu, onda nećemo biti spremni za borbu protiv COVID-19, a samim tim ni ministarstva zdravstva neće dobro, niti pravovremeno reagirati", tvrdi Fukuyama.

Društvo, objašnjava on, kao cjelina ne može reagirati dobro na takve izazove u tom slučaju.

"Moja zemlja nije shvatila situaciju na vrijeme i zato se suočila s tim s čim se suočila", kazao je on.

Na pitanje šta možemo očekivati u budućnosti, Fukuyama kaže da je svijet krenuo dobrim putem ka rješavanju krize, ali naglašava kako se ne može predvidjeti konkretan izlazak.

"Preživjeli smo mnogo toga. Ekonomska kriza, kriza 11. septembra [napadi na SAD 2001. godine]... važno je da imamo širok uvid u sve, kao i razumijevanje šireg društva i da razmišljamo šta bi moglo uslijediti", kaže on.

Ipak, dodaje kako mu se čini da se ne ide u pravom smjeru, jer u posljednjih nekoliko godina opet jačaju nacionalistički pravci, ne samo na području bivšeg SSSR-a i u Istočnoj Evropi, već i u Zapadnoj Evropi.

Demokratija je žrtva ovog vremena

"Ljudi nastupaju protiv migranata, protiv stranih državljana i već je pokušano da se zatvore granice kako ljudi ne bi putovali slobodno, a na taj način kreiramo nepovjerenje jedni prema drugima. Rukovodioci država traže što više moći kod njih", ocjenjuje on.

Zahtijeva se, tvrdi Fukuyama, da ljudi budu kući, zatvoreni u četiri zida, a mnogi lideri to koriste ne da bi razvijali demokratiju, već da bi učvršćivali vlast u svojim rukama.

"Države sa autokratskim režimima, poput Kine, iskoristile su situaciju da uspostave nove zakonske regulative. Autokratske zemlje sve vise pritiskaju svoje stanovništvo", objašnjava i dodaje da se sada vidi šta se dešava u mnogim zemljama u svijetu.

"Demokratija je žrtva ovog vremena", zaključio je Fukuyama.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo