19°C
Mostar 18°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 20°C
Bihać 20°C
Powered by Dark Sky

29.09.2020 / 08:03 Intervjui - Razgovor za Vijesti.ba

Ćerimagić: Predsjedništvo BiH u Brisel treba otići sa najmanje tri cilja

Ćerimagić: Predsjedništvo BiH u Brisel treba otići sa najmanje tri cilja

Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) i ekspert za evropske integracije kazao je u intervju za Vijesti.ba kako BiH u ovom trenutku nije prioritet Brisela i EU zemalja članica

Podsjećamo, članovi Predsjedništva BiH danas idu u službenu posjetu Briselu.

Ćerimagić ističe kako su iznenađenja uvijek moguća, ali da treba biti iskren pa priznati da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ne spada u prioritete Brisela.

Razgovarao: Haris Ljevo

Kakva su vaša očekivanja od puta članova Predsjedništva BiH u Brisel?

Ćerimagić: Predsjedništvo BiH bi u Brisel trebalo otići sa najmanje tri cilja. Prvo da od vrha Europske komisije dobiju obećanje da će Europska komisija uskoro dati svoju preporuku za kandidatski status BiH.

Drugo da traže političku podršku za generacijske investicijske projekte u BiH. Nedavno sam govorio o projektima koji bi imali za cilj transformisati naše najprljavije rijeke, ali i zaštiti građane i privredu od poplava. Kao i za projekte transformacije bh. poljoprivrede, ulaganja u turizam i zdravstveni sektor.

Treće da uvjere partnere u Briselu da će u narednom periodu iz BiH doći više dobrih nego loših vijesti. Naprimjer, kroz jedinstveni bh. plan za upravljanje migracijama.

Kakvo je raspoloženje nove administracije u Briselu po pitanju BiH?

Ćerimagić: U Briselu je raspoloženje prema BiH je nekada toplo, a najčešće hladno. Sa jedne strane, sve pozitivno, pa makar i sitno kao što je uspostavljanje međuparlamentarnog odbora Europskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH, dočekuje se sa pretjeranim javnim pohvalama i entuzijazmom. Sa druge strane, sva negativna dešavanja, kao što je bila odluka o neučestvovanju BiH u narednom ciklusu međunarodnog PISA testiranja, gledaju se vrlo hladno i bez trunke razumijevanja.

Na bh. političare se uglavnom gleda kao na one koji dolaze u Brisel, ne da se pohvale šta su kao vlasti zajedno uradili, već da tužakaju jedni druge. U tom smislu ih se među vrlo zaposlenim EU zvaničnicima vrlo često doživljava kao korisnim i nezahtjevnim gostima. EU se samo u ovom trenutku bavi važnim temama, od spašavanja multilateralnih organizacija do Bjelorusije, Ukrajine, Kavkaza, Sirije i Libije. U isto vrijeme bh. gosti svojim tužakanjima sami objasne i opravdaju zašto EU za BiH ne može da uradi više. I ohrabre one koji misle da s obzirom na unutrašnje odnose u BiH, već sada EU radi previše.

Može li ovaj sastanak donijeti išta novo što bi ubrzalo evropski put BiH?

Ćerimagić: Iznenađenja su uvijek moguća, a ako su pozitivna onda su i dobrodošla. Volio bih da članovi Predsjedništva sa sastanka izađu sa dogovorom koji će bh. poljoprivrednicima omogućiti pristup EU fondovima, spremnosti da isprave PISA nepravdu, koja je rezultat neznanja i hira jedne osobe u Predsjedništvu.

Ali i da EU zvaničnici sa sastanka izađu sa jasnom porukom da nisu zaboravili na Pravdu za Davida i Dženana, i da su reforma VSTV-a i Zakona o javnim nabavkama zajednički prioriteti EU, zemalja članica, građana i privrede BiH.

Kako u Briselu gledaju na inicijative iz susjedstva vezane za miješanja u unutrašnja pitanja BiH?

Ćerimagić: BiH u ovom trenutku nije prioritet Brisela i EU zemalja članica. Na zapadnom Balkanu to su pitanja vezana za obnavljanje dijaloga između Kosova i Srbije, te otvaranje pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i ako je moguće Albanijom. Tim povodima delegacije Kosova i Srbije se viđaju puno češće u Briselu, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije je ove sedmice u Briselu, a zamjenik premijera u Berlinu.

U EU smatraju da je sadržaj Mišljenja i 14 prioriteta, objavljenih prošle godine u maju, jedna pozamašna agenda za BiH. U kojoj ima svega za svakoga, od ustavnih promjena do izbornog zakona, borbe protiv korupcije i unapređenja LGBT prava.

Sve inicijative vezana za BiH, koje idu u pravcu stvaranja uslova koji će pomoći Specijalnom predstavniku EU u BiH, Johannu Sattleru, da se tih 14 prioriteta provedu su dobrodošle.

Na zadnje pokušaje Republike Hrvatske, Predsjednika i Premijera, rekao bih da se gleda sa dozom opreza i pažljivo. Kao pokušaj da se na talasu dogovora o Mostaru, u kome su EU, SAD i UK dobro sarađivali, ali i unutrašnjeg pokušaja da se pronađe most ka budućnosti sa Srbima u Hrvatskoj, naprave koraci koji bi otvorili put ka napretku BiH.

Mislim da u Briselu nema iluzija da se u BiH nešto može desiti bez saglasnosti potrebnih većina u nadležnim parlamentima i institucijama BiH. I da je tu većinu jako teško osigurati. Zato će se inicijativa Republike Hrvatske cijenit kao pozitivnu ako pokaže da ne favorizira jednu ili dvije strane, tj. ne antagonizira treću ili četvrtu stranu, jer je onda osuđena ne samo na propast, već može ugroziti i one male pozitivne napretke od prošlog ljeta.

 

 

(Vijesti.ba)

Izdvajamo