Svjetski lideri pozvali na prestanak sukoba između Armenije i Azerbejdžana

"Veoma pomno gledamo na to. Imamo mnogo dobrih odnosa u tom regionu. Vidjet ćemo da li to možemo zaustaviti", rekao je on, prenosi Reuters.

Američki State Department osudio je nasilje te pozvao na hitni prestanak sukoba i bilo kakve retorike ili drugih akcija koje bi mogle pogoršati situaciju.

Američki demokratski predsjednički kandidat i bivši potpredsjednik Joe Biden kazao je da neprijateljstva u regiji mogu eskalirati u veći konflikt.

Pozvao je Trumpovu administraciju da traži više posmatrača na linij razdvajanja, a Rusiju da "prestane osiguravati oružje" i jednoj, i drugoj strani.

Inicijative Putina i Erdogana

Turska je saopćila da razgovara s članovima grupe iz Minska koja je posrednik između dvije zemlje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom, ali nisu objavljeni detalji tog razgovora.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan razgovarao s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Aliyevim.
Erdogan je obećao podršku tradicionalom savezniku Azerbejdžanu, rekavši da je Armenija "najveća prijetnja miru u regiji", te je pozvao "cijeli svijet da stane uz Azerbejdžan, u njegovoj borbi protiv invazije i zvjerstava".

Armenija i Azerbejdžan na korak su od rata, poslije eskalacije sukoba u azerbejdžanskoj oblasti Nagorno-Karabah, s većinski armenskim stanovništvom, prenosi Tanjug.

Brojne žrtve u sukobima

Sedamnaest armenskih separističkih boraca ubijeno je, a više od 100 ranjeno u borbama, rekao je predsjednik nepriznatog Nagorno-Karabaha Araik Harutyunyan, ocjenjujući da su njegove snage "izgubile pozicije".

Obje strane su zabilježile civilne žrtve.

"Umorni smo od prijetnji Azerbejdžana, borit ćemo se do smrti da riješimo ovaj problem jednom zauvijek", rekao je 36-godišnji Artak Bagdasaryan za AFP, dodajući da čeka poziv za vojsku.

Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su nezavisnost za vrijeme sukoba, koji je izbio nakon raspada Sovjetskog saveza 1991. godine.

Iako su 1994. godine dogovorile prekid vatre, Azerbajdžan i Armenija jedna drugu optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž državne granice između dviju zemalja.

(Vijesti.ba)