-2°C
Mostar 6°C
Tuzla 0°C
Banja Luka 1°C
Bihać 1°C
Powered by Dark Sky

17.09.2020 / 12:36 Obrazovanje - Indeks ljudskog kapitala

Nedostaci u obrazovanju i zdravstvu ugrožavaju budućnost stanovnika u BiH

Nedostaci u obrazovanju i zdravstvu ugrožavaju budućnost stanovnika u BiH
Ilustracija

Dijete koje se rodi danas u BiH, kad odraste ostvarit će samo 58 procenata produktivnog potencijala kojeg bi moglo ostvariti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje - navodi se u najnovijem izdanju Indeksa ljudskog kapitala (HCI) Svjetske banke, kojim se mjere rezultati ljudskog kapitala širom svijeta prije pandemije.

Taj je procent niži od prosjeka regije Evrope i centralne Azije, ali viši od prosjeka država s višim srednjim prihodom.

Ljudski kapital čine ukupno znanje, vještine i dobrostanje koje ljudi steknu tokom svog života, što im omogućava da ostvare potencijal kao produktivni članovi društva.

Kako kaže šef Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori Emanuel Salinas, ljudski kapital je najznačajniji resurs BiH i od ključnog je značaja za razvoj države.

- Nažalost, država rapidno gubi ljudski kapital, s obzirom da stanovnici naročito mladi, odlaze iz države u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima. Ali čak i za one koji ostaju nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena jer im obrazovanje ne pruža znanja potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita ne omogućava zdrav i produktivan život – kaže.

Dodaje da je pandemija COVID-19 samo povećala urgentnost djelovanja na zaustavljanju gubitka ljudskog kapitala.

- Naša želja je da vidimo da ljudi u BiH žive zdrav život i da mogu ostvariti puni potencijal. To je dostižno, ali moramo djelovati odmah da bismo preokrenuli ovaj negativni trend - naglasio je.

Pri procjeni obrazovanja u BiH, izvještaj pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 11,7 godina školovanja do 18. godine života.

Međutim, kad se uzme u obzir kvaliteta učenja, to predstavlja ekvivalent tek 7,8 godina efektivnog obrazovanja. Kvalitet učenja je od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala. To znači da je poboljšanje kvalitete podučavanja i učenja na nastavi i u školama u cijeloj državi put za povećanje ljudskog kapitala i omogućavanje ostvarivanja potencijala za rast svih učenika u Bosni i Hercegovini. Da bi se to postiglo, bitno je da država kao prioritet stavi razvoj obrazovanja.

Ovogodišnji izvještaj uključuje i analizu desetogodišnjeg razvoja ljudskog kapitala u 103 države, od 2010. do 2020. Albanija, Azerbejdžan i Rusija spadaju među deset država koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu.

Svjetska banka pomaže vladama u izradi dugoročnih rješenja kojima će se, u periodu nakon pandemije, izgraditi otpornije, inkluzivnije ekonomije.

- U Bosni i Hercegovini, Svjetska banka pruža podršku zdravstvenom sektoru kroz finansiranje medicinske opreme, potrošnog materijala i objekata kao odgovor na pandemiju COVID-19, trenutno s vlastima razmatra mogućnosti za poboljšanje učinka zdravstvenog sektora i kvaliteta usluga – navodi se.

Sveukupno zdravstveni ishodi u regiji Evrope i centralne Azije su relativno dobri, prema globalnim standardima. U proteklih deset godina stope smrtnosti djece su značajno smanjene, pri čemu su Azerbejdžan, Kazahstan i Turska zabilježili najveći pad smrtnosti među djecom. Stope zaostajanja djece u rastu su značajno smanjene, naročito u Albaniji, Azerbejdžanu, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj.

Znatno su smanjene i stope smrtnosti odraslih, pri čemu najviše u Kazahstanu, Rusiji i Ukrajini. Međutim, stope smrtnosti odraslih i dalje su visoke u nekoliko država.

Ishodi osnovnog obrazovanja u regiji Evrope i centralne Azije su podijeljeni, iako je učinak regije dobar po globalnim standardima. Tokom protekle decenije, očekivane godine školovanja su povećane, najveći napredak ostvarili su Azerbejdžan, Albanija, Crna Gora, Poljska i Rusija uglavnom zahvaljujući povećanom upisu u srednjoškolsko i predškolsko obrazovanje. Međutim, očekivane godine školovanja su se smanjile u brojnim državama, uključujući Bugarsku, Moldaviju, Rumuniju i Ukrajinu.

Kvalitet obrazovanja, u prosjeku, u protekloj deceniji u regiji se nije popravio. Bugarska i Ukrajina spadaju u države u kojima je zapaženo smanjenje kvaliteta obrazovanja. Poboljšanje u kvaliteti obrazovanja ostvarile su, među ostalim, Albanija, Moldavija i Crna Gora.

Globalno, HCI izvještaj navodi i potrebu za boljim prikupljanjem podataka. To bi omogućilo kreatorima politike u državama pružanje ciljane podrške onima kojima je najpotrebnija.

Indeks ljudskog kapitala Svjetske banke sagledava put djeteta od rođenja do 18. godine života u kritičnim aspektima kao što su preživljavanje (od rođenja do 5. godine); očekivane godine osnovnog i srednjeg obrazovanja prilagođene za kvalitet; zaostajanje djeteta u rastu; i stope preživljavanja odraslih.

- Na osnovu podataka do marta ove godine, HCI za 2020. daje početno stanje ključnih parametara prije pandemije. To može pomoći za donošenje odluka o politici i investicijama tokom oporavka nakon pandemije - navode iz Svjetske banke.

(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo