Smajović će se publici predstaviti sa 28 kaligrafija, rađenih na vještačkoj koži sa zlatnim listićima.
Kako je istaknuto danas na najavnoj pres konferenciji, brojne aktivnosti CKM-a su način da i u vremenu korone te zatvorenosti institucija kulture, ova institucija da doprinos kulturnom otporu te organizovanjem izložbi pomogne samostalne umjetnike.
Direktor Centra kulture i mladih Armin Omerović istakao je da je Centar usprkos svemu aktivan te da organizira izložbe, predstave, a također su startale s radom i škole koje se nalaze pri CKM-u.
Omerović je naveo da CKM želi pružiti pomoć samostalnim umjetnicima, koliko su u mogućnosti.
- Znamo da već šest mjeseci nisu u mogućnosti da zarađuju hljeb a ulažu u svoja djela - kazao je on.
Autor izložbe Mirsad Smajović Mirza kazao je, između ostalog, da ipak najviše govore djela, da pri pogledu na njih prestaju sve priče.
Govoreći o situaciji u kojoj se nalazi kao umjetnik, on je naveo da u vremenu pomjerenih vrijednosti za stvaranje je najbitnija ljubav.
- Ja se borim, radim i ustrajavam. Teško vrijeme jeste ali nas i to obavezuje da radimo i budemo još bolji - smatra on.
Kaligrafija je umjetnost lijepog pisanja (krasnopis). Svaka civilizacija imala je svoju kaligrafiju, na primjer arapska kaligrafija, osmansko-turska, kineska i druge. Osmanska kaligrafija je bila veoma razvijena u 15. i 16. stoljeću.
Objekte islamske arhitekture, nezavisno od mjesta nastajanja, karakterisala je islamska ornamentika, kao i dekorativna arapska kaligrafija i epigrafika. Glavni motiv za razvoj ove vrste umjetnosti dekorisanja prostora je odsustvo slikarstva i skulpture. Islamske vjerske norme izričito zabranjuju prikazivanje figura i likova. Upravo zbog toga arapsko pismo postaje autentični simbol islamske umjetnosti. Ovo pismo se sastoji od 28 slova (harfova) koja se bilježe u četiri varijante, a svaka varijanta zavisi od toga kakvu poziciju zauzimaju riječi: samostalnu, inicijalnu, medijalnu ili finalnu. Stilizovanjem ovih slova nastalo je nekoliko vrsta dekorativnog arapskog pisma koja su na temelju nacrta majstora kaligrafije ukrašavala sakralne i javne objekte, ali i rukopise, odjeću, oružje, kao i druge predmete od metala.
Izložba će biti otvorena do 24. septembra.
Mirsad Smajović Mirza rođen je 1967. godine u Sarajevu. Od 1974. do 1978. godine izučava kaligrafiju i Kur'an kerim pismo pod nadzorom prof. Ešrefa Kovačevića i hfz. Kadrije Jakupija.
Profesionalno se počinje baviti kaligrafijom 1998. godine. Nagrađivan je i pohvaljivan od pakistanskih i iranskih profesora za doprinos islamskoj kaligrafiji. Godine 2008. dobio je status 'istaknutog samostalnog umjetnika' u Bosni i Hercegovini. Njegova kaligrafska djela nalaze se u mnogim galerijama, a jedno od njih nalazi se u pakistanskom nacionalnom muzeju Lahore. Samostalno je izlagao u mnogim gradovima i zemljama (Laipzig, München, Berlin-Njemačka, Zürich, Luzern-Švicarska; Istanbul, Isparta- Turska; Dubai, Abu Dhabi-UAE, Iran; Pariz-Francuska; Rotterdam, Eindhoven–Nizozemska, Lahore-Pakistan, Zagreb, Beograd, S arajevo, Zenica, Tuzla, Donji Vakuf, Goražde, Konjic…).
(Vijesti.ba / FENA)