Video priča i istraživanje "Stratišta genocida"

Priča prati obilježavanja stratišta genocida - masovnih strijeljanja Bošnjaka od Kravice do Trnova.



- Prvo veće masovno pogubljenje se dogodilo u dolini Cerske, 13. jula 1995. Žrtve - muškarci u dobi od 14 do 50 godina - bili su primorani da se postroje uz jednu stranu puta, dok su vojnici VRS-a pucali na njih s druge strane. Od 150 žrtava, sve osim tri bile su u civilnoj odjeći, a mnoge su umrle s vezanim rukama. Tijela su im bila prekrivena prljavštinom zbog mjesta gdje su ležali. Istog popodneva, vojnici VRS-a koristeći ručne bombe, puške i protutenkovsko oružje ubili su više od 1.300 muškaraca u skladištu u Kravici. Većina tih žrtava bila je zarobljena na livadi u Sandićima, gdje je već prije toga ubijeno oko 200-300 muškaraca. Dok je većina ustrijeljena iz pušaka, na nekim žrtvama su pronađene rane od noža, zbog čega su istražitelji zaključili da je lokalno stanovništvo vjerovatno igralo ulogu u njihovoj smrti - kazao je kustos Memorijalnog centra Srebrenica Hasan Hasanović.

Memorijalni centar Srebrenica je realizirao nekoliko dužih video priča svjedoka genocida u sklopu projekta "12 dana sjećanja", a danas predstavljeni film je nastavak na ta svjedočenja.

- Autobusi korišteni za prisilnu deportaciju izbjeglica zaustavili su se u mjestu Tišča, gdje su žene i djeca primorani da do Kladnja idu pješke. Naročito u prvim konvojima koji su 12. jula krenuli iz Potočara, određeni broj muškaraca također je uspio ući u autobuse. Međutim, po dolasku u Tišču, ti ljudi su odvojeni, vezane su im ruke telefonskom žicom i sistematski su pogubljeni - kazao je Hasanović.

Prema njegovim riječima, počevši od ranog jutra 14. jula, vojnici VRS-a odvezli su oko 1.000 zarobljenika u mjesto Orahovac.

- Zarobljenike su držali u prenatrpanoj sali škole u Grabavcima bez hrane i vode, gdje su ih ubijedili da će biti predati UN-u u cilju razmjene zarobljenika. Umjesto toga, vojnici VRS-a su im vezali oči i odveli ih na mjesto pogubljenja, jedan kilometar od škole, gdje su postrojili zatvorenike i pucali u njih. Oni koji su preživjeli ponovo su strijeljani. Mjesto pogubljenja sastojalo se od dvije livade, pa kad se jedna livada napunila tijelima, paljba se jednostavno preselila na drugu livadu. I sam general Mladić je bio prisutan na nekoliko ovih pogubljenja - kazao je Hasanović.

Dodao je da su između 14. i 15. jula vojnici VRS-a zadržali više od 1.000 muškaraca u sličnim stravičnim uslovima u školi u Petkovcima.

- Zarobljenici su pretrpjeli neizrecivo fizičko zlostavljanje od vojnika VRS-a. Neki zarobljenici pribjegavali su konzumiranju vlastitog urina zbog nepodnošljive vrućine i dehidracije. Vojnici VRS-a izvodili su muškarce vani u malim grupama, tjerali ih da se skinu do struka i da skinu cipele, a ruke su im vezali iza leđa. Ti su muškarci prevezeni do obližnje brane, gdje su postrojeni i strijeljani - kazao je.

Ističe da je "oko 1.000 muškaraca držano u školi Ročević koji su sukcesivno dovoženi iz Bratunca, njihovo streljanje izvršeno je u blizini mjesta Kozluk između 15. i 16. jula".

- Najmanje 1.200 muškaraca prebačeno je 14. jula u već prepunu školsku salu u selu Pilica. Pripadnici VRS-a nastavljali bi s uskraćivanjem hrane i vode; prema navodima, nekoliko zarobljenika umrlo je od posljedica dehidracije tokom dvodnevnog zatočenja. Vojnici VRS-a 16. jula vezali su zarobljene muškarce te ih prevezli na Vojnu ekonomiju Branjevo. Zarobljene muškarce, potpuno bespomoćne, često bi ponižavali i tukli nakon čega bi uslijedilo strijeljanje. I narednog dana nastavljeno je strijeljanje zarobljenika. Muškarci koji nisu odmah ubijeni ostavljeni su da dugo pate prije smrti. Nakon što su ova masovna pogubljenja završena, vojnici VRS-a nastavili su sa ubijanjem u Domu kulture u Pilici gdje su bombama i puškama ubili još 500 muškaraca - dodaje Hasanović.

U okviru istraživanja predstavljen je i Kalendar genocida, koji prati važne datume događaja u julu koji su odredili sudbinu Bošnjaka UN-ove "zaštićene zone" Srebrenica.

- Brojna manja pogubljenja su se nastavila dešavati u narednim danima, uključujući pogubljenje deset muškaraca 19. jula u blizini Nezuka, i pogubljenje oko 150 bošnjačkih muškaraca u Maćesima oko 20. jula. Naš obilazak stratišta se završava dolaskom u Trnovo, na lokaciju gdje su Škorpioni ubili šest dječaka i muškaraca, a što je prikazano u poznatom zloglasnom video snimku koji je obišao cijeli svijet. I ko zna koliko je još takvih mjesta egzekucije bilo, a koje će nam ostati nepoznanica. Na nama je da se sjećamo, da obilježavamo i istražujemo - zaključuje snimatelj i montažer priče "Stratišta genocida" Ahmedin Đozić, saopćeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica.


(Vijesti.ba / FENA)