Sačuvajmo Sarajevsku ulicu, ogriješili smo se ubijenjem nevinih ljudi u tom gradu

Sarajevska ulica jedna je od onih kojoj gradske vlasti u Beogradu namjeravaju da preimenuju, zajedno sa promjenama naziva Ljubljanske, Mariborske, Porečke, Hvarske, Hrvatske, Splitske, Zagorske, Bosanske…

"Što se tiče Sarajevske ulice, podsjetio bih da je nama duša grešna i da je, zato što su ovi koji su sada u Srbiji na vlasti to tako htjeli, taj grad koji nam ništa nije skrivio krvnički bombardovan. Stradale su hiljade nevinih ljudi, naših prijatelja, zemljaka. To bez naših vlasti nije bilo moguće. Ozbiljno smo ogriješili dušu što tada nismo uspjeli to da spriječimo.

Najmanje što možemo da učinimo je da makar simbolično ne dozvolimo da mijenjaju ime Sarajevske ulice. Šta je nama, na kraju krajeva, skrivilo Sarajevo? Koliko je otuda ljudi u Beograd gledalo kao u prijestolnicu? Nije u redu prema njima. Ružno je, pokazuje nedostatak dobrog ukusa i ne odgovara velegradskom duhu, jer Beograđani nisu mrzitelji. Tako makar ja smatram. Zato, pustite naše ulice na miru”, poručio je pisac Dejan Tiago Stanković na svom Facebook profilu.

Najava Gorana Vesića o promjeni imena ulica izazvala je buru na društvenim mrežama, a Beograđani su pokrenuli i online peticiju kojom zahtjevaju od gradskih vlasti da odustanu od te namjere.

“Gradska vlast u Beogradu hoće da mijenja nazive ulica iz SFRJ. Bolje bi im bilo da se bave realnim problemima. Ako ste protiv promjene potpišite. Ako ništa, sjetite se da ćete morati da mijenjate dokumenta”, navodi su u pozivu građanima u peticiji u kojoj je do sada prikupljeno više od 1.700 potpisa.

“Grad ima mnogo bitnijih i važnijih stvari kojima može i mora da se bavi. Recimo prečišćavanje otpadnih voda jer sav fekalni otpad odlazi u Dunav”, komentar je jednog od potpisnika, dok drugi poručuje: “Neće moći!!! Dosta više iživljavanja na mom gradu”.

Istoričarka Dubravka Stojanović je, govoreći za Nova.rs, odluku koju je saopštio Vesić ocijenila kao “još jedan od mnogih napada na Beograd”.

“Beograd je bio prijestolnica jedne značajne države i to se vidjelo u njegovom kosmopolitskom duhu, etnički miješanom stanovništvu, pa i imenima ulica, koje su kroz tu ‘uličnu geografiju’ slale poruku otvorenosti”, rekla je Dubravka Stojanović, navodeći da “brisanje tih imena govori o jednoj paranoidnoj fazi naše istorije, u kojoj se, poslije četiri izgubljena rata, zatvaramo u sebe, gledamo samo ‘u sopstveni pupak’, izolujemo se od svijeta, pa i najbliže geografije”.




(Vijesti.ba )