12°C
Mostar 17°C
Tuzla 15°C
Banja Luka 14°C
Bihać 14°C
Powered by Dark Sky

25.07.2020 / 20:00 BiH - Adnan Ćerimagić za Vijesti.ba

Zamor u EU od BiH: Koliko smo krivi sami, a koliko Brisel

Zamor u EU od BiH: Koliko smo krivi sami, a koliko Brisel
Foto: Vijesti.ba

Evropsko vijeće je usvojilo Fond za oporavak EU za sljedeće generacije i Višegodišnji financijski okvira kojim se definiraju sredstva za sedmogodišnje razdoblje EU.

U sklopu tih instrumenata državama članicama ukupno će biti na raspolaganju 1,824 milijarde eura, od čega će 750 milijardi ostati u okviru fonda za oporavak od krize uzrokovane koronavirusom, dok će 1,074 biti omogućeno putem novog budžeta EU.


Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) i ekspert za evropske integracije za Vijesti.ba je pojasnio šta i na koji način Bosna i Hercegovina može očekivati iz ovih sredstava.

Razgovarao: Haris Ljevo

Šta je EU dogovorila nakon maratonskog sastanka?

ĆERIMAGIĆ: Radi se o dvije stvari. Prva je, da tako kažem, redovni sedmogodišnji budžet EU institucija. Druga stvar je Fond za podršku ekonomske obnove nakon šoka koji je izazvala pandemija.

Ima li tu BiH i koliko naša zemlja može računati od tih sredstava?  
 
ĆERIMAGIĆ: U sedmogodišnjem budžetu mjesta za BiH svakako ima, barem u dijelu koji će se koristiti za podršku reformama u zemljama zapadnog Balkana i Turske, odnosno sedam država koje imaju perspektivu članstva u EU. U dogovorenom budžetu za podršku ekonomske obnove nakon pandemije za BiH nema mjesta. EU je BiH, već iz drugih sredstava i ranije, obećala i stavila na raspolaganje više stotina miliona eura bespovratne pomoći i zajmova.

Koliko BiH može očekivati iz sedmogodišnjeg budžeta?

ĆERIMAGIĆ: Za zemlje zapadnog Balkana i Tursku je predviđeno oko 12, 6 milijardi eura, ali je teško reći koliko će i kada od toga dobiti BiH. Ja se nadam više nego što je dobila u zadnjih sedam godina. Naime, BiH je u zadnjih sedam godina dobila pola milijarde eura direktno i još nekoliko desetina miliona je podijelila sa drugim zemljama regiona, što je bilo manje nego sedam godina ranije.

Zbog čega je BiH dobila manje sredstava nego sedam godina ranije?

ĆERIMAGIĆ: Razlog tome je bio nedostatak državnih strategija i sporost u koordinaciji unutar BiH, ali i zamor u EU od BiH. Nadam se da su i BiH i EU naučili lekcije i da ćemo ovaj put drugačije. Dodatno, očekivanje je da će sredstva za Tursku nastaviti da se smanjuju, iz dobro poznatih razloga vezanih za EU put Turske, te da će i zbog toga biti više novca za BiH. Da li će i kako bh. vlasti ovo iskoristiti ovisit će i od pripremljenosti naših institucija i vizije političara.

Kome i za koje projekte će ovi novci ići?

ĆERIMAGIĆ: Ukratko bih rekao da će se novac koristiti kao i do sada, za sve i svašta. Od opremanja i renoviranja bh. sudova i tužilaštava do financiranja studija za auto puteve ili unapređenje rada javne uprave. Šta konkretno zavisi i od vlasti u BiH i gdje oni, kroz strateške dokumente koje usvajaju, stavljaju važnost.

Koji su prioriteti za BiH u odnosu na EU?  

ĆERIMAGIĆ: Za BiH je jako važno što se EU dogovorila o svom sedmogodišnjem budžetu i paketu financijske podrške za borbu protiv posljedica pandemije, za koji još nedostaje podrška Evropskog parlamenta. S obzirom na našu povezanost sa EU, od trgovine i investicija do doznaka koje naši građani šalju iz EU dijaspore, jako važno je da EU kroz ovu krizu prođe što bezbolnije i da se što prije oporavi. Ali, samo to, naravno, BiH neće biti dovoljno. Potrebna je bh. vizija izlaska iz svega što se desilo prije ali i tokom krize izazvane pandemijom, konkretan plan, za koji se onda može tražiti podrška EU.

Vide li se neki pozitivni signali u našoj zemlji na evropskom putu?  

ĆERIMAGIĆ: Postoje signali da se u BiH neki žele okupiti oko prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i boriti za kandidatski status i otvaranje pregovora. To je dobro, naročito ako se prioritet stavi na reforme vezane za rad VSTV-a, javne nabavke, unapređenje slobode medija i uvođenje EU standarda u što više polja, od sigurnosti saobraćaja do kvalitete zraka koji dišemo. Ali to je prije svega dug i neizvjestan put, vidite Sjevernu Makedoniju i Albaniju. I nedovoljan da brzo preokrene društveno-ekonomsku situaciju u BiH. Zbog toga je važno da razgovaramo i tražimo više još konkretnijih reformi. To moramo sami.

Šta je u ovom trenutku najvažnije za Bosnu i Hercegovinu?

ĆERIMAGIĆ: Kratkoročno je najvažnije odgovoriti na širenje epidemije. S obzirom na sve mjere koje se već uvode i koje se najavljuju u EU, a povodom zaustavljanja širenja virusa iz BiH i zemalja zapadnog Balkana prema EU, jako, jako je važno da vlasti, građani i privreda u BiH što prije zaustave i obrnu negativni trend. BiH ne smije dopustiti da u potpunosti izgubi kontrolu nad virusom jer će to voditi još težom izolacijom zemlje od EU, jer EU ne može i ne želi preuzeti rizik. To je u ovom trenutku najvažnije.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo