18°C
Mostar 22°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 21°C
Bihać 21°C
Powered by Dark Sky

22.07.2020 / 20:00 Politika - Razgovor za Vijesti.ba

Ahatović: Rusija destabilizira regiju naoružavajući Srbiju i podrivanjem BiH

Ahatović: Rusija destabilizira regiju naoružavajući Srbiju i podrivanjem BiH
Foto: Vijesti.ba
Odbor za oružane poslove Senata SAD naveo je u Prijedlog zakona o autorizaciji nacionalne odbrane SAD za 2021. godinu da je Rusija destabilizirajući faktor na Balkanu, posebno u BiH.

Stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović u razgovoru za Vijesti.ba kaže kako su ovakva upozorenja iz SAD-a logična, te da BiH treba pomoć Washingtona i Brisela kako bi se oduprijela pokušajima destabilizacije zemlje.

„Pa to je sasvim logično upozorenje s obzirom na ponašanje Ruske Federacije čiji ambasador ne preza da kroji vanjsku politiku Bosne i Hercegovine izjavama - kako pokušaji  „proguravanja" BiH u NATO „podrivaju temelje funkcioniranja" ove zemlje dovodeći u pitanje sigurnost i stabilnost. Poslije ovakve izjave postavlja se sasvim logično pitanje od koga će se to dovoditi u pitanje sigurnost i stasbilnost BiH, kada NATO nudi upravo suprotno?“, kaže Nedžad Ahatović.

Ahatović je mišljenja da svi znamo odgovor na ovo pitanje, što govori dovoljno u prilog činjenici da je američki Senat na pravom tragu kada je u pitanju tvrdnja da je Rusija destabilizirajući faktor na Balkanu općenito.

„Razlog za to je što Rusija više ne zazire od NATO-a niti od SAD-a, jer njihove vojne, diplomatske i političke kapacitete smatra nedostatnim da Rusiju odvrate od destabilizacije bilo kojeg dijela svijeta, pa tako i Balkana“, dodaje on.

On kaže da Rusija destabilizira regiju naoružavajući Srbiju i pripremajući je da bude njihovo „ostrvo“ na Balkanu koje je čvrsto u zagrljaju NATO-a.

„Rusija direktno utiče na situaciju u BiH i na Kosovu, gdje Srbija ima svoje velikonacionalne teritorijalne pretenzije. Dajući Srbiji savremeno oružje i svoju podršku i zaštitu u vojnom i političkom smislu, Rusija otvara mogućnost nasilnog prekrajanja granica na Balkanu, koje će se morati priznati pod njihovim pritiskom od strane međunarodne zajednice, jer kao što rekoh Rusija više ne zazire do NATO-a i SAD-a kao njegove vodeće vojne i političke sile. Pozicija Evropske Unije je sa druge strane u tom odnosu zanimljiva, jer dok jedni osuđuju Rusiju drugi je brane i čvršće uvezuju svoje ekonomske odnose“, smatra Ahatović.

Ahatović je mišljenja kako Bosna i Hercegovina ne može sama da se odupre Rusiji, već treba pomoć SAD-a i EU.

„Bosna i Hercegovina ne može da reaguje niti da se izbori sa ovakavim razvojem situacije, kao i sa stalnim hibridnim prijetnjama koje nam dolaze kako od Rusuije tako i od oba naša susjeda, poglavito naravno od Srbije. Razlog za to je dejtonski ustroj države koji omogućava stalne blokade i usporavanja procesa približavanja EU i NATO-u“, kaže on.

On smatra da i Washington i Brisel mogu pomoći BiH jačajući naše državne kapacitete u smislu jačanja socijalnih, ekonomskih i administrativnih faktora koji čine jednu državu.

„Zatim naše kapacitete u odbrambenom smislu, gdje će se Oružane snage opremiti i ustrojiti tako da budu sredstvo za odvraćanje od bilo kakvih pa i primisli o destabilzaciji BiH. A naposlijetku jačajući i naše ukupne sigurnosne kapacitete kako bi se BiH država izborila sa korupcijom, ispoliltiziranim pravosuđem, organiziranim kriminalom i migrantskim krizama“, mišljenja je ovaj sigurnosni stručnjak.

Ahatović je mišljenja da nakon pristupanja Crne Gore i Sjeverne Makedonije NATO-u sada možemo očekivati još agresivniju politiku Rusije u našoj zemlji.

„Naravno, Rusija od kratkog ali krvavog rata sa Gruzijom 2008. godine ima taj agresivan stav u rješavanju međunarodnih kriza, ali ne u skladu sa postulatima međunarodnog prava, već u skladu sa pravom sile. Primjer za to je Ukrajinska kriza iz 2014. kada je Rusija anektirala Krim kao suvereni državni teritorij Ukrajine. Sa druge strane Rusija traži da se državni suverenitet poštuje kao osnovni postulat međunarodnog prava kod spora između Srbije i Kosova. U prilog tome interesantno je istaći da se organizovane plaćeničke skupine iz Rusije nalaze i u Siriji i u Libiji i u Venecueli iako na izgled formalno pravno takve grupe nemaju nikakve veze sa Ruskom Federacijiom“, pojašnjava naš sagovornik.

On zaključuje da zato ne treba da čudi konstantna kriza kojima su izložene nove i buduće članice NATO-a na Balkanu.

„Sve su, to oblici destabilizacije u manjoj ili većoj mjeri koji vrlo lako mogu da izmaknu kontroli. Bosna i Hercegovina je posebno podložna takvim scenarijima, jer je entitet RS i sigurnosno i politički spreman da u bilo kojem trenutku krene u secesiju ukoliko se za to ukažu uvjeti. To bi izazvalo duboku krizu koja bi potresla ne samo Balkan, već i Evropu u cjelini. Pitanje je samo da li je to želja Rusije ili ne“, zaključio je Nedžad Ahatović.


H.LJ.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo