Ukidanjem vlasti u kantonima do ušteda od tri milijarde KM

Razgovarao: Delvin Kovač

Koliko je epidemija koronavirusa utjecala na realizaciju projekata Grada Tuzla planiranih u ovoj godini? Može li i hoće li se Tuzla oporaviti od ekonomske krize izazvane koronom?

IMAMOVIĆ: Mi radimo sve da ublažimo ekonomske i socijalne posljedice pandemije. Ove godine, zajedno sa javnim preduzećima Vodovod i kanalizacija i Centralno grijanje, ulažemo oko 30 miliona u gradnju javnih komunalnih objekata. Ti radovi treba da sačuvaju radna mjesta. Poznato je da je za gradnju jednog većeg objekta, vezano, osim građevinskih, još pedesetak drugih malih i srednjih preduzeća. Osim toga, ti radovi, odnosno realizovani projekti, treba da poboljšaju kvalitet života građana. Pored toga, naše službe čine sve da otklone prepreke domaćim i stranim privatnim investitorima i ove godine izdali smo veliki broj urbanističkih saglasnosti i odobrenja za građenje velikog broja stambenih i poslovnih objekata. Značajne su to investicije za ekonomski razvoj Tuzle. Radi se o više stotina miliona maraka.

Koliko god se trudili i u tome bili uspješni, ne smijemo zanemariti prijetnju velikom svjetskom ekonomskom krizom. Bosna i Hercegovina bi morala imati hitne mjere racionalizacije. Posebno Federacija BiH. Ako bismo, na primjer, ukinuli vlast u kantonima, uz zadržavanje kantonima status ustavne kategorije, samo unutar Federacije BiH imali bismo uštede preko tri milijarde godišnje. Uoči velike krize, potreban nam je zaokret, treba nam racionalizacija BiH i posebno racionalizacija Federacije BiH.

Već duži niz godina područje Tuzle suočava se s velikim problemima zbog poplava i klizišta uzrokovanim velikim količinama padavina. Raspolažete li podacima o tome koliku su štetu od te prirodne nesreće građani pretrpjeli u junu, i šta je konkretno Grad poduzeo po tom pitanju da im pomogne?

IMAMOVIĆ: Mi kontinuirano radimo na sprječavanju posljedica poplava. Najvažnija je snaga kontinuiteta i svakodnevni preventivni rad. Ovu poplavu smo dočekali spremno. Nije se pokrenulo niti jedno klizište jer smo ranije pokrenuta klizišta adekvatno sanirali. Spasili smo pet mostova i nije bilo šteta. Ovo možemo jer smo na prevenciji uradili mnogo. Tuzla je jedini grad u BiH koji ima plan za djelovanje u ovakvim situacijama, tzv. Geoalarm. Kada su kiše postale opasno intenzivne, pripremili smo ekipe, tačno znali gdje i kada treba da se pojave naše službe zaštite i spašavanja, pripremili mašinu za punjenje vreća pijeskom, krenuli u akciju i štetu sveli na minimum.

Na isteku Vam je četvrti mandat gradonačelnika Tuzle. Kako biste okarakterisali omjer obećanog - urađenog u prethodne četiri godine, i koje biste uspješno okončane projekte posebno izdvojili?

IMAMOVIĆ: Uradili smo daleko više od onoga što smo obećali. Nije lako nabrojati sve. Svake godine podnosim Gradskom vijeću Informaciju o provođenju politike jedinice lokalne samouprave i aktivnostima gradonačelnika za prethodnu godinu i Informaciju o realizaciji Strategije razvoja za prethodnu godinu. Samo za 2019. godinu ove dvije informacije su sadržavale aktivnosti opisane na ukupno preko 70 stranica. Možete misliti koliko je toga za četiri godine mandata. Puno smo uradili na realizaciji naših strateških ciljeva: povećanju konkurentnosti privrede i privlačenju investitora i unapređenju javne infrastrukture i kvaliteta društvenog života građana, uz povećanje socijalne uključenosti građana. Uspješno smo uspostavili Poslovnu zonu Kreka sjever, sa najpovoljnijim i najtransparentnijim načinom dodjeljivanja privrednicima u BiH, na polju informativno-komunikacionih tehnologija smo najuspješniji u BiH, a možda i šire, zahvaljujući našem projektu Tehnološkog parka BIT Centar, iz kojeg je nastao niz novih ICT firmi u Tuzli. Uz Razvojno-poduzetnički centar Inkubator Lipnica i čitav niz poticaja za privredu i poljoprivredu, kontinuirano stvaramo uvjete za otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta.

I Grad i naša javna komunalna preduzeća kontinuirano ulažu u projekte javne infrastrukture, što je također jedna od mjera aktivne ekonomske politike, ali i važno za unapređenje kvaliteta života naših građana. Jedan od značajnijih projekata je izgradnja novog gradskog groblja, čija realizacija treba da započne ovih dana. Izgradnjom kompleksa Panonskih jezera i načinom upravljanja ovim kompleksom, ne samo da smo unaprijedili kvalitet života naših građana, nego smo dali snažan poticaj za razvoj, za Tuzlu, potpuno nove i najbrže rastuće grane privrede - turizma. Zahvaljujući ovom zaokretu u razvoju, otvorena su mnoga radna mjesta u turizmu i u granama vezanim za turizam.

Značajne pomake smo uradili i na našem trećem strateškom cilju: poboljšanju kvaliteta okoliša. Imamo najrašireniju i najpovoljniju mrežu daljinskog grijanja u BiH, oko 60% domaćinstava je priključeno na sistem. Kontinuirano širimo mrežu, ali i uvodimo nove modele prelaska sa fosilnih goriva na ekološki prihvatljiva. Izdvojili smo značajna finansijska sredstva za sufinansiranje nabavke toplotnih pumpi, utopljavanje individualnih objekata ili prelaska sa peći koje koriste fosilna goriva na peći na pelet. Sve to radimo kako bismo smanjili zagađenost zraka u zimskim mjesecima, ali s obzirom da najveći dio zagađenja dolazi iz Termoelektrane, koja godišnje spali preko tri miliona tona uglja, a nema ugrađene uređaje za odsumporavanje, bez realizacije ovog projekta, za koji imamo uvjeravanja Elektroprivrede BiH da će se uskoro desiti, kao i izmjene nekih kantonalnih i federalnih propisa, teško možemo očekivati značajnije smanjenje zagađenja.

Namjeravate li se kandidovati i za peti mandat gradonačelnika Tuzle? Kakva su generalno Vaša očekivanja od predstojećih Lokalnih izbora, zakazanih za 15. novembar ove godine?

IMAMOVIĆ: Još se ne zna ni da li će, niti kada će izbori biti. Zato je to pitanje preuranjeno.

Nakon 12 dugih godina izbori će napokon biti održani i u Mostaru. Kako na to gledate, kakvi su planovi SDP-a za ovaj grad i hoće li Vaša stanka okupljati neki probosanski blok?

IMAMOVIĆ: Mi u SDP-u imamo ozbiljan plan za Mostar. U toku je finaliziranje Osnova Strategije razvoja Mostara, kako bismo na najbolji način iskoristili prirodno i kulturno naslijeđe kao faktore razvoja, kako bi građani, kao najvažniji faktor razvoja, postigli ekonomski održiv razvoj i bolji kvalitet života za sve zajedno.

Mostar je prije rata bio najljepši i za život najudobniji grad u BiH. Mostar i dan-danas ima i kulturno i prirodno naslijeđe kao i prije rata. S tim što su danas njegov vjetar i sunce važniji nego prije, s obzirom na vjetroelektrane i korištenje sunčevih kolektora i panela sa fotonaponskim ćelijama. Njegov položaj je isti ali sada kao prednost postoji i Međugorje, bolja saobraćajna povezanost sa morem itd. Kada su u pitanju ljudi kao faktor razvoja, njima je potrebno prijeratno jedinstvo. Samo SDP je snaga koja može obezbijediti jedinstvo građana kao najvažnijeg faktora razvoja Mostara.

 
(Vijesti.ba)