UN: Cilj nam je iskorijeniti glad do 2030.

Posljednja analiza "Stanje sigurnosti hrane i prehrane u svijetu", procjenjuje da je u 2019. gotovo 690 miliona ljudi gladovalo, deset miliona više nego 2018., a gotovo 60 miliona više nego prije pet godina.

Najviše gladnih u Aziji

Milijarde ljudi ne mogu jesti zdravu i hranjivu hranu zbog visokih cijena i nedostupnosti. Vlade po svijetu se i dalje teško bore s različitim oblicima neodgovarajuće prehrane, pokazala je godišnja studija Ujedinjenih naroda.

Gladnih je najviše u Aziji, ali njihov broj se najbrže povećava u Africi.

Do kraja 2020. bi pandemija Covida-19 mogla više od 130 miliona ljudi učiniti hronično gladnim.

"Stanje sigurnosti hrane i prehrane u svijetu" najrelevantnija je globalna studija koja prati napredak u iskorjenjivanju gladi i pothranjenosti. Zajedno je pripremaju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), UN-ov Svjetski program za hranu (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Porast u Africi

U uvodu izvještaja čelnici pet UN-ovih agencija upozoravaju da "pet godina nakon što se svijet obvezao iskorijeniti glad, nesigurnost u opskrbi hranom i sve vrste pothranjenosti, još uvijek nismo na putu postići taj cilj do 2030.".

Hronična glad, nakon što se postojano desetljećima smanjivala, počela je polako rasti 2014. i nastavlja rasti.

Najveći broj pothranjenih je u Aziji (381 milion), a iza nje slijede Afrika (250 miliona) te Latinska Amerika i Karibi (48 miliona).

U postocima je Afrika s 19,1 posto stanovnika najteže pogođena glađu i pothranjenošću. To je i više nego dvostruko u Aziji (8,3 posto) i Latinskoj Americi i Karibima (7,4 posto).

Po sadašnjim trendovima u Africi bi do 2030. moglo biti više od 50 posto hronično gladnih u svijetu.



(Vijesti.ba / Hina)