16°C
Mostar 21°C
Tuzla 18°C
Banja Luka 19°C
Bihać 19°C
Powered by Dark Sky

13.07.2020 / 14:00 BiH - Banja Luka

Započelo 78. redovito zasjedanje Biskupske konferencije BiH

Započelo 78. redovito zasjedanje Biskupske konferencije BiH
Foto: Fena / Vijesti.ba
Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine započeli su, u ponedjeljak 13. jula  78. redovito zasjedanje, u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH.

U radu zasjedanja sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH i delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto, saopćila je KTA.      

Kardinal Puljić pozdravio je poimence sve sudionike zasjedanja ta zahvalio domaćinu mons. Franji Komarici i svim njegovim suradnicima na čelu s pomoćnim biskupom mons. Markom Semrenom za gostoprimstvo. Zahvalio je biskup mons. Ratku Periću, koji upravlja Mostarsko-duvanjskom i Trebinjsko-mrkanskom biskupijom do ustoličenja novoimenovanog biskupa, na svekolikom sudjelovanju u radu Biskupske konferencije BiH te izrazio dobrodošlicu mons. Petru Paliću i poželio mu mu blagoslovljen rad i dobru suradnju.

Puljić je skrenuo pažnju  da su tužni statistički pokazatelji o broju članova biskupijskih zajednica u BiH 2019. godini jer se nastavlja opadanje broja vjernika. Kao razloge za takvo stanje naveo je, između ostalog: odumiranje starijeg svijeta koji je ostao ili se vratio u rodni kraj, zabrinjavajući pad nataliteta te tiho „curenje“ stanovnika Bosne i Hercegovine što posebno pogađa Hrvate kao najmanji od tri konstitutivna naroda u BiH. “

-Temeljni uzrok odlaska sigurno je ekonomske naravi, ali ima i političkih igara koje, nekada iz kulisa a nekada i sasvim otvoreno, provode pojedine političke opcije ovisno od toga gdje je tko moćniji i brojniji. Osim toga, stalna sukobljavanja i nespremnost na zajedničku suradnju na političkom planu koči razvoj ove zemlje i uzrokuje brojne konkretne poteškoće svim stanovnicima, a posebno onima koji su na rubu društva - kazao je kardinal Puljić te podsjetio na nedavni medijski linč tijekom koje su iskrivljivane nakane da u sarajevskoj katedrali mole za svoje pokojne i za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća.

-Unatoč svemu, naše je poslanje hrabro biti prisutan i svjedočiti vjeru u Uskrsloga u svim obeshrabrenjima te pomoći da uzraste odgovornost na svim razinama posebno u društveno-političkom životu te da prevladaju: vrjednota čovjeka, obrana života, obiteljskog zajedništva i svih drugih vrjednota - istaknuo je kardinal Puljić.

Riječi pozdrava i dobrodošlice uputio je  i domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, napominjući da se ovo zasjedanja “održava u – do sada nezapamćenim – specifičnim okolnostima još trajuće pandemije koronavirusa”.

Biskup Komarica je iznio je i nekoliko aktualnih izazova, problema i poteškoća, s kojima se susreće mjesna Crkva banjolučka.

-“Uslijed još – poznate nam – pravno i politički nesređene situacije u cijeloj državi, brojniji, željni i potrebiti održivi povratak u ratu protjeranih ovdašnjih katolika se  nažalost, nije dogodio. Naprotiv, uslijed sve teže ekonomske situacije i opće deprimirajuće društvene atmosfere u zemlji, svjedočimo u našim župama novom iseljavanju u druge zemlje radno sposobnog pučanstva, uključujući i cijele obitelji- kazao je biskup Komarica dodajući da se još uvijek sprječava “odavno zatraženi povratak – od vlasti bivše države određenog broja bespravno uzurpiranih – i još većeg broja nacionaliziranih crkvenih dobara, na području gradova Banja Luka i Gradiška te općine Novi Grad.

Komarica  je spomenuo je i nespremnost kantonalne Vlade da Srednju medicinsku školu i osnovnu kolu Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću stavi na proračun pa je Banjolučka je biskupija bila prisiljena ući u velike dugove te je sada primorana obustaviti daljnji rad te škole.

- Iako je od završetka rata prošlo 25 godina, mi još, nažalost uzaludno, tražimo da nam ovdašnje entitetske vlasti vrate posmrtne ostatke kidnapiranog iz župne kuće u Novoj Topoli i ubijenog tamošnjeg župnika vlč. Ratka Grgića. Do sada nitko nije pozvan na odgovornost ni za njegovo ubojstvo, ni za nasilnu smrt druge naše šestorice svećenika i jedne redovnice, kao i više stotina ubijenih naših župljana, uključujući 70-ak masakriranih katolika sela Briševo u župi Stara Rijeka- rekao je biskup Komarica koji je potom uputio biskupu iz Mostara mons. Ratku Periću “iskrenu, veliku zahvalnost za dugogodišnju dragocjenu bratsku pomoć meni osobno i mojoj teško iskušavanoj biskupiji i od srca mu želim duhovno i duševno (a i tjelesno) osvježenje i mirne i Božjim blagoslovom ispunjene preostale godine zemaljskog hodočašća”.

Također je poželio “dragom mladom subratu mons. Petru obilje svjetla i snage Duha Svetoga u vršenju nove, vrlo izazovne zadaće u Crkvi hercegovačkih biskupija, kao i u našoj Biskupskoj konferenciji.

Apostolski administrator Križevačke eparhije monsnjor Milan Stipić je, između ostalog, čestitao mons. Tomi Vukšiću imenovanje za nadbiskupa koadjutora vrhbosanskog i mons. Petru Paliću imenovanje za biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog te uputio riječi priznanja i zahvale biskupu mons. Ratku Periću za vođenje ove mjesne Crkve u teškim vremenima.

Stipić  je upoznao je biskupe s temama o kojima se raspravljalo tijekom 60. plenarnog zasjedanja Sabora HBK održanog u Zagrebu 8. i 9. juna. Napomenuo je da su i u Hrvatskoj bili primorani otkazati brojna događanja zbog pandemije.

Spomenuo je i da su morali odgoditi i dogovoreni pohod poglavara Ukrajinske grkokatoličke Crkve velikoga nadbiskupa kijevsko-galicijskoga Svyatoslava Ševčuka grkokatoličkom vikarijatu u Bosni i Hercegovini koji je bio predviđen za juli. Podsjetio je i na razorni potres koji je, 22. marta 2020. pogodio Zagreb i okolicu te, između ostalog, oštetio i Grkokatoličko sjemenište na Gornjem gradu.

-Koronavirus i potres učinili su nas svjesnima da smo u bîti vrlo slabašni i nejaki, ali je ta novonastala situacija ujedno iznjedrila velikodušne i požrtvovne pojedince i institucije koji su posvjedočili snagu i osjetljivost za druge. Mnogima je vrijeme izolacije bilo i vrijeme dubljeg promišljanja vjere- kazao je mons. Stipić.

Tokom zasjedanja, kojemu će predsjedati nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, biskupi će, između ostalog, saslušati izvješća predsjednika o radu svih Vijeća, Komisija i tijela BK BiH u 2019. godini kao i izvješće o djelovanju Misijske središnjice i Papinskih misijskih djela. Posebna tema zasjedanja bit će djelovanje Caritasa Bosne i Hercegovine, a biskupi će razgovarati i o pojedinim pitanjima u vezi s aktualnim stanjem u Crkvi i društvu u BiH.

Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije, 15. jula  bit će Euharistijsko slavlje u katedrali. Predsjedat će kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputit će pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren, navodi KTA.

(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo