Knjiga švedske humanitarke - doprinos istini o ratnim silovanjima u BiH

Christine Doctare, liječnica humanitarka koja je u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije boravila u periodu 1992-1995. u ratom zahvaćenoj Bosni i Hercegovini radi medicinske rehabilitacije ranjenika bez dijelova tijela, knjigu je napisala još 1996. godine, a medijsku pažnju naročito privukla javnim odricanjem od medalje, Nobelove nagrade za mir, dobivene 1998., iz protesta što je Nobelom nagrađen austrijski pisac Peter Handke.

U koricama njenog štiva koje se, po riječima promotora bosanskog izdanja, čita u dahu, jesu i priče žrtava ratnog silovanja, prvenstveno iz BiH, mada je ona boravila i u Hrvatskoj u spornom periodu.   

Druga važna poveznica s bosanskohercegovačkim čitaocima, do kojih je žarko željela da dopre knjiga u prijevodu na njihov maternji jezik, jeste prikaz jedne strankinje o licemjernom odnosu svijeta prema Bosni i Hercegovini.

Na te dimenzije  ukazali su prilikom sarajevskog predstavljanja knjige promotori Slavo Kukić i Vildana Selimbegović.

Kukić je naveo da štivo ima i putopisne, sociološko-psihološke, autobiografske, kao i usko-stručne medicinske elemente, ali je i doprinos istini o silovanjima tokom rata u BiH, i to na osnovu priča koje je autorica čula u neposrednom susretu sa žrtvama.

-  Knjiga govori i o izvrnutoj, pokvarenoj ulozi svjetskih centara moći, koji su vlastitu poziciju koristili za razne kriminogene radnje te o stereotipima primjerenim za njihove zemlje. Doprinosi da se čitava bosanskohercegovačka ratna kataklizma rasvijetli iz druge perspektive - rekao je Kukić između ostalog.

Selimbegović je navela da Bosanci i Hercegovci nažalost nisu pokazali ustrajnost u odgovarajućem rasvjetljavanju razmjera ratnog silovanja žena koje su se i same odlučile više na šutnju zbog straha od stigme. Njihova 'glasnija' priča bi dovela i do više podataka za Haški tribunal u procesuiranju takvih zločina, navela je promotorka.       

Selimbegović je pročitala i poruku autorice knjige Bosankama i Bosancima, odnosno Hercegovcima, da je u mislima s njima i na dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici zbog kojeg osjeća bol u srcu i 'veliki strah'; svijet prije 25 godina nikad nije reagovao, kako je navela, na pravi način u pravom trenutku.

- Nikad ne smijemo zaboraviti genocid, on se dogodio - poručila je Doctare.

Knjigu "Kad od čovjeka očekuješ da bude muškarac - Licem u lice sa ratom" prevela je sa švedskog jezika Zlata Fetić. Ona se kao bosanskohercegovačka izbjeglica u Švedskoj susrela svojevremeno s autoricom, a Doctare joj uručila izdanje moleći da do Bosanaca i Hercegovaca dopre na njihovom maternjem jeziku jer se tiče upravo istine o ratnim dešavanjima u njihovoj zemlji.

Fetić je davno prevela štivo i tragala za izdavačima. Autorica, tada relativno nepoznata bosanskohercegovačkoj javnosti, medijsku pažnju je privukla kada se odrekla Nobelove nagrade.

Njeno štivo je u formi feljtona objavio list "Oslobođenje".

Moderator na sarajevskoj promociji je bio novinar i publicist Miralem Begić, organizator projekta izdanja knjige na bosanskom jeziku.

Izdavač je Smart televizija Tešanj.

U Bosni i Hercegovini, knjiga je nedavno prvo predstavljena u Maglaju.


(Vijesti.ba / FENA)