Podaci iz Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina iz 2008. godine pokazuju da je ukupan broj neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je poznat počinilac (KT-RZ predmeti) iznosio 1.781.
Od tog broja, kako se vidi po podacima od 1. oktobra 2008., 711 predmeta vođeno je pred Tužilaštvom BiH, 28 pred Tužilaštvom Brčko distrikta, 435 pred tužilaštvima u FBiH, a 607 pred tužilaštvima u RS-u.
Kada je riječ o ovih 607 KT-RZ predmeta, ona su okružnim tužilaštvima na području RS-a raspoređena na sljedeći način: Trebinje 57, Istočno Sarajevo 70, Doboj 436, Banja Luka 16 i Bijeljina 28.
U famoznoj Revidiranoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina, koja još od 2017. čeka da ugleda svjetlo dana, zaključno sa 31. decembrom te godine, ukupan broj KT-RZ predmeta iznosio je 780. Od tog broja pred Tužilaštvom BiH nalaze se 562, pred Tužilaštvom Brčko distrikta jedan, pred tužilaštvima u FBiH 130, a pred tužilaštvima u RS-u 87.
Prostom matematikom lako je zaključiti da su u tom devetogodišnjem periodu tužilaštva sa područja cijele BiH riješila ukupno 1.001 KT-RZ predmet.
Međutim, ono što naročito upada u oči jeste omjer broja predmeta koji su se pred okružnim tužilaštvima u RS-u vodili 2008. (607) i 2017. godine (87). Možda to i ne bi bilo čudno da je ishod razlike tih predmeta (520) poznat. Baš naprotiv, javnosti i dalje ostaje nepoznato šta se s njima dogodilo - koliko ih je dobilo konačan epilog u vidu presude, a koliko ih je obustavljeno zbog eventualnog nedostatka dokaza.
Na ovaj problem u kratkoj izjavi za Vijesti.ba ukazao je i Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, koji od okružnih tužilaštava iz područja RS-a traži egzaktne podatke.
- Dajte nam egzaktne podatke. Ako je presuda - OK, ako su istrage obustavljene - i to OK. Ali da više to znamo. I neka nam kažu kako je moguće istragu obustaviti ako je Haški tribunal ocijenio da postoji dovoljno dokaza za podizanje optužnice u tim predmetima - rekao nam je Tahirović.
D.K
(Vijesti.ba)