20°C
Mostar 25°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 22°C
Bihać 22°C
Powered by Dark Sky

27.06.2020 / 12:10 Ljepota i Zdravlje - prof. dr. sc. Danijel Pravdić

Šećerna bolest je epidemija današnjice

Šećerna bolest je epidemija današnjice
Foto: FENA - Vijesti.ba
Šećerna bolest je epidemija današnjice, a procjena Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar je da u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) živi 12.000 dijabetičara, dok se u Federaciji BiH ta brojka penje do 300.000, istaknuo je u razgovoru za Fenu prof. dr. sc. Danijel Pravdić, specijalista interne medicine, dijabetolog.

Po njegovim riječima, uklapamo se u suvremene trendove u svijetu s obzirom da značajan dio populacije otpada na bolesnike sa šećernom bolešću.

- Broj oboljelih je u stalnom porastu, a zabrinjavajući je podatak da je među oboljelima sve više djece i mladih, čak do deset posto - upozorio je dr. Pravdić.

Radi se o metaboličkoj bolesti manjka inzulina ili smanjenog djelovanja inzulina. Na sve veću raširenost oboljenja, kaže ovaj dijabetolog, svakako utječe suvremen način života, trendovi u prehrambenoj industriji i smanjena tjelesna aktivnost suvremenog čovjeka.

- Trenutno se šećerna bolest tip 1 ne može prevenirati, dok zdrave prehrambene navike, tjelesna aktivnost i održavanje poželjne tjelesne težine mogu smanjiti rizik obolijevanja od šećerne bolesti tip 2 - objašnjava dr. Pravdić.

Male promjene životnih navika mogu značajno pomoći

On dodaje kako i male promjene u navikama mogu značajno smanjiti rizik od obolijevanja. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, redovita šetnja od 30 minuta dnevno može smanjiti rizik pojave šećerne bolesti tip 2 za 35 do 40 posto.

- Odnedavno se u SKB Mostar radi na edukaciji dijabetičara, poučavamo ih koje vrste namirnica trebaju konzumirati i kako uskladiti dozu inzulina sukladno lijekovima, odnosno prehrani. Time, zapravo, pacijenti drže bolest pod kontrolom - navodi dijabetolog dr. Pravdić.

On preporuča da se testiraju svi oni koji u obitelji imaju šećeraša ili primijete da prekomjerno mršaju ili se drastično debljaju.

Kada je u pitanju liječenje, dr. Pravdić podsjeća kako se radi o trajnoj bolesti koja predstavlja značajno opterećenje za zdravstveni sustav.

- U današnje vrijeme imamo dosta peroralnih lijekova i nove generacije inzulinskih preparata, koje dosta olakšavaju kontrolu bolesti, kako liječnicima, tako i bolesnicima, a samim time znatno se smanjuju komplikacije koje mogu nastati. Osim toga, danas su dostupni različiti uređaji za praćenje glukoze u krvi, kao i drugi uređaji kao sto su inzulinske pumpe koje služe za aplikaciju inzulina. Međutim, svi ti uređaju dosta su skupi i većina dijabetičar ne može ih sama nabaviti - objašnjava dr. Pravdić.

Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a odnedavno za djecu do 18 godina u stopostotnom iznosu pokriva troškove nabavke uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze, a za odrasle s određenim indikacijama u polovičnom iznosu.

- Također, mladi dijabetičari do 18-te godina dobivaju trakice za mjerenje glukoze iz krvi preko Fonda solidarnosti, dok odrasli dijabetičari nisu osigurani ili su malim količinama osigurane samo neke kategorije, npr. neuposleni do 26 godine i trudnice - kazao je dr. Pravdić.

Udruga "Insula" pomaže dijabetičarima

Oboljelima od šećerne bolesti u HNŽ-u značajnu pomoć u posljednje vrijeme pruža udruga "Insula".

Po riječima predsjednika te udruge Mislava Stapića, u posljednje dvije godine, zahvaljujući naporima članova te udruge, napravljena su određena poboljšanja na listama ortopedskih pomagala Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a.

- Vidno smo promijenili prava osiguranika s dijagnozom dijabetesa, ali to je i dalje daleko od onoga što bi bilo zadovoljavajuće - istaknuo je Stapić.

Po njegovim riječima, prava koja osiguranici ostvaruju i dalje su dosta "skučena", pa tako jedna od najugroženijih kategorija – umirovljenici, ne ostvaruje prava s trenutnom listom ortopedskih pomagala.

- Mladi kada napune 18 godina također ostaju bez prava, kao da i dijabetes nestane kada osoba stupi u punoljetnost. Međutim tek tada nastaje prava bitka sa životnim okolnostima – kazao je Stapić.

Veliki problem za funkcioniranje "Insule" predstavlja činjenica da udruga nema stalni izvor financiranja.

- Udruga "Insula" isključivo se sama financira kroz projekte prema ministarstvima te farmaceutskim kućama. Tražili smo da nam se bar omogući prostor u kojem bi Udruga mogla funkcionirati, ali Grad Mostar je na žalost i po tom pitanju ostao nijem - rekao je Stapić.




(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo