Tegeltija: Veliki gubici u ekonomiji zbog pandemije

Tegeltija je istakao da gubici nisu konačni i da će oni zavisiti od trajanja pandemije.

"Ono što sada već možemo reći jeste da su gubici zaista ogromni i da je pandemija napravila ogromne troškove u ekonomiji", rekao je Tegeltija, naglasivši da se procjenjuje pad domaćeg BDP-a za pet odsto, kao i da će indirektni porezi u ovoj godini biti manji za 260 miliona KM od planiranih.

"Najveći problem su gubici koje pravimo u ovom trenutku. U nekim normalnim uslovima sa normalnom privrednom aktivnosti i prihodima dodatni troškovi se lakše podnose, a sada imate dodatne troškove za državu i gubitak prihoda koji će se tek mjeriti. Siguran sam da će trebati dvije do tri godine da bismo se vratili na nivo privredne aktivnosti koji smo imali krajem 2019. godine", ukazao je Tegeltija.

On je izrazio uvjerenje da će se najjači privredni subjekti izboriti sa krizom i gubicima izazvanim pandemijom, dok će za pojedine grane privrede biti potrebna i dodatna podrška vlada entiteta, jer u suprotnom neće moći da izdrže.

Tegeltija je istakao da posljedice pandemije virusa korona nikada niko neće moći tačno izračunati, već će biti riječ uglavnom samo o procjenama.

Predsjedavajući Vijeća ministara je naveo da će entiteti i Brčko distrikt vrlo brzo moći izračunati koliko je koštala ova pandemija kao direktni trošak, što će se prije svega iskazati kroz trošak zdravstvenog sektora koji je imao znatne drugačije troškove nego što bi imao u normalnim situacijama, od nabavke opreme, lijekova, drugačijeg načina rada, a zatim i kroz dodatno angažovanje pojedinih institucija poput MUP-a do mjera koje su rezultat direktne podrške u smislu minimalnih plata i poreza.

On je istakao da cifre iz Vlade Republike Srpske pokazuju više od 120 miliona KM dodatnih troškova samo u zdravstvu.

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u BiH, Tegeltija je za ATV rekao da je lično očekivao da će ona biti povoljnija, u smislu broja zaraženih virusom korona i poštivanja preporuka zdravstvenih radnika.

On je dodao da je, uprkos porasta broja oboljelih, situacija stabilna i pod kontrolom s obzirom da je riječ uglavnom o osobama sa blažom kliničkom slikom i izrazio nadu da neće doći do vraćanja nekih rigoroznijih mjera.

"Naravno da su ljudski životi i zdravlje ljudi na prvom mjestu i da je potrebno da se svi pridržavamo mjera zaštite, jer bi eventualno vraćanje rigoroznijih mjera dodatno otežalo privrednu situaciju i veoma loše se odrazilo na domaću ekonomiju", istakao je Tegeltija.

On je naveo da se već sada bilježe rezultati podrške privredi koje su entitetske vlade preduzmale, posebno Vlada Republike Srpske. "Sada prelazimo iz faze u kojima su vlade entiteta, dominantno Vlada Republike Srpske, direktnom finansijskom podrškom pomogle privredu u fazu kada se privredni subjekti moraju prilagoditi novonastaloj situaciji", rekao je Tegeltija.

On je pohvalio rad Vlade Srpske koja je brzom intervencijom prema privrednom sektoru stvorila ambijent da ne bude otpuštanja radnika, niti otkaza.

Govoreći o mogućnosti otvaranja granica i relaksiranju mjera, on je rekao da se kontrola ulaska i izlaska ljudi iz zemlje pokazala kao efikasna mjera, te podsjetio da se procesu zatvaranja granice pristupilo na zahtjev zdravstvenog sektora, koji najznačajniju odluku donosi i kada je riječ o njenom otvaranju.

"Činjenica je da ulazimo u blago otvaranje granica u Evropi između zemalja EU, a poslije toga najavljeno je otvaranje i prema zemljama zapadnog Balkana koje nisu članice EU. Slijedićemo taj korak i moguće je, ako se bude pogoršavala epidemiološka situacija, da će biti restrikcija za određen broj zemlja ili regiona iz određenih zemalja, jer ne bi bilo dobro da izgubimo kontorlu nad epidemiloškom situacijom", rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, očekuje se da do 1. jula budu otvorene granice prema svim zemljama Zapadne Evrope, kao i zemljama EU i nekim izvan Unije, ukoliko ne bude drugačijih zahtjeva zdravstvenog sektora.

On je ocijenio da tada ne bi trebalo da bude nekih ograničenja za državljane BiH.

Tegeltija je dodao da procjenjuje da će nakon otvaranja granica kretanje stanovništva biti intenzivno, jer veliki broj građana BiH ima državljanstvo drugih država, nekretnine i porodice i oni su ti koji najviše traže da se otvore granice prema zemljama zapadne Evrope, zbog čega će biti veoma važno pridržavati se preporuka zdravstvenih radnika.

Govoreći o migrantskoj krizi, Tegeltija je rekao da je očigledno riječ o krizi koju ne kontroliše ni Evropa, a posebno to ne može sama BiH.

On je naglasio da se broj migranata u BiH znatno povećava, što ovu zemlju možda čini najugroženijom imajući u vidu odnos broja stanovnika i migranata.

Tegeltija je naveo da se s jedne strane može čuti o pet, šest hiljada migranata u BiH, a sa druge strane čak deset hiljada.

"Za mene je pitanje migracija prije svega bezbjednosno. Ne znamo ko se tu nalazi, ti ljudi ne žele da se identifikuju i to može biti ozbiljno bezbjednosno pitanje u samoj BiH", ukazao je Tegeltija i dodao da je za Republiku Srpsku oduvijek bilo prihvatljivo ovo pitanje tretirati samo kao humanitarno.

On je naglasio da je politika prema migrantima bila veoma loša u BiH, ali da oni koji su je kreirali to neće da prihvate.

Tegeltija očekuje da nadležne pravosudne institucije utvrde ko i kako je izdavao lažne vize građanima Pakistana i Iraka, a na šta je ukazao bivši ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Fahrudin Radončić.

"Bez obzira na to ko bude ministar bezbjednosti, a očigledno će biti iz SDA, mislim da nećemo mijenjati opredjeljenje u vezi sa migracijama sa stanovišta, prije svega, da je to bezbjednosno pitanje i da moramo znati ko se u BiH kreće, odakle je došao i koji su njegovi motivi da tu boravi", zaključio je Tegeltija.

Na pitanje da prokomentariše aferu "Respiratori" u Federaciji BiH, predsjedavajući Vijeća ministara je rekao da ne komentariše predmete u procesu, pa tako ni predmet "respiratori".

On je naglasio da je važno da se taj proces završi transparentno i brzo i da se utvrdi istina, odnosno da nadležne institucije završe taj posao kako je predviđeno po zakonu.



(Vijesti.ba / NN)