Podžić: Knjiženje vojne imovine sa RS na državu BiH je ustavna obaveza

On je istakao kako Ministarstvo odbrane BiH u saradnji sa Pravobranilaštvom BiH provodi upravne postupke ili upravne sporove i podnosi apelacije na presude uslijed izbjegavanja organa uprave ili sudova na teritoriji RS da se registruje vojna imovina na Bosnu i Hercegovinu

Razgovarao: Haris Ljevo

Možemo li očekivati da se uskoro počne s knjiženjem vojne imovine u entitetu RS na državu BiH?

PODŽIĆ: Pitanje vojne imovine, uostalom kao i državne imovine, je već odavno u fokusu političkih razmatranja, pa i turbulencija u Bosni i Hercegovine. Sa jedne strane izazovi sa aktiviranjem MAP-a, a sa druge strane početak deaktiviranja Ureda visokog predstavnika u BiH zbog rješavanja pitanja državne imovine. Prethodni period karakterisan je postignutim rezultatima u registraciji vojne imovine, što je doprinijelo prvom koraku da Sjevernoatlantsko vijeće pozove Bosnu i Hercegovine da dostavi prvi Nacionalnalni akcioni plan. Poznato je da je Program reformi bio upravo taj dokument u kojem se, pored ostalih aktivnosti, utvrđuje i nastavak registracije perspektivne nepokretne vojne imovine.

U svojim prioritetima rada postavio sam implementaciju Programa reformi kao master plan koji doprinosi i unapređenju odbrambenog sistema Bosne i Hercegovine. Svakako da je i registracija preostale perspektivne nepokretne imovine i dalje u fokusu institucija Bosne i Hercegovine. Ministarstvo odbrane u saradnji sa Pravobranilaštvom BiH, uz sva osporavanja i usporavanja, provodi upravne postupke ili upravne sporove i podnosi apelacije na presude uslijed izbjegavanja organa uprave ili sudova na teritoriji RS da se registruje vojna imovina na Bosnu i Hercegovinu. Poznato je da postupci u kojima se apliciraju i redovni i vanredni pravni lijekovi zahtjevaju duži vremenski period, te otuda je nezahvalno najavljivati da će uskoro početi knjiženje vojne imovine u entitetu RS, ali je to ipak, htjeli to ili ne politički predstavnici, neminovan proces koji će biti zastupljen i na teritoriji entiteta RS.

Kako se uopšte može provesti knjiženje vojne imovine na državu BiH ako znamo da to nije učinjeno u prethodnom periodu čak ni u slučajevima kada je Ustavni sud na to obavezao entitet RS?

PODŽIĆ: Implementacija presuda Ustavnog suda BiH je imperativ, i iste se ne komentarišu, već implementiraju. Već u osvrtu na prethodno pitanje istakao sam da je registracija perspektivne nepokretne vojne imovine neminovna, jer principi vladavine zakona to nalažu, a to su i standardi organizacija kojima Bosna i Hercegovina teži. Pored toga, postoji i pitanje krivične, pa i druge odgovornosti za neprovođenje presuda, a je to sadržaj koji treba biti u fokusu djelovanja pravosudnih tijela. Dakle, registracija perspektivne vojne imovine nije nemoguća, već afirmativna misija, za sve nas u Bosni i Hercegovini.

Šta je glavni razlog protivljenja iz RS-a ako je i sam član Predsjedništva BiH iz RS-a Milorad Dodik potpisnik Programa reformi?

PODŽIĆ: Biti na određenim dužnostima, i baviti se političkim aktivnostima u Bosni i Hercegovini, nije samo teatrologija već pitanje principa koji jesu potreba i zahtjev koji karakteriziraju odgovornost. Takvi akteri koji to manifestiraju u svom djelovanju, vremenom stiču ili gube povjerenje od građana i partnera u vlasti. Zakoni i odluke koje donose nadležni organi su pitanje odgovornosti i kredibiliteta, a ja kao osoba sa vojnim backgroundom znam i spreman sam da se provode.

Kakve je aktivnosti MO BiH imalo u ovom vremenu pandemije korona virusa po pitanju NATO puta BiH, da li je ova pandemija na neki način usporila taj put?

PODŽIĆ: Svjedoci smo implikacija koje korona virus uzrokovao u skoro svim oblastima ljudskog i organizovanog djelovanja na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou. Ovo je možda i prilika da istaknem da su Ministarstvo odbrane i Oružane snage, uz raspoloživa sredstva i opremu, pružili podršku i pomoć nadležnim tijelima u sprečavanju širenja korona virusa. Pored fokusiranosti na spriječavanju širenja korona virusa Ministarstvo odbrane je provodilo mjere i aktivnosti koji jesu dio programskih aktivnosti koje su utvrđene u NATO putu BiH. Svakako da su to sadržaji koji predstavljaju standardizaciju u procedurama i djelovanju, kao što su kapaciteti upravljanja ljudskim resursima, izgradnje integriteta ili provođenja međunarodnih obaveza prema zaključenim sporazumima, te nastavkom sudjelovanja u operacijama podrške miru. Ipak, pitanje povećanja budžetskih sredstava za Ministarstvo odbrane je ključna pretpostavka, pa i prepreka za implementaciju plana modernizacije i unapređenje kapaciteta Oružanih snaga. Također, tu je i potreba povećanja izdvajanja sredstava za investiranje u infrastrukturne kapacitete radi poboljšanja uslova za život i rad na lokacijama Oružanih snaga BiH.

Ovdje bih naznačio i sam status pripadnika Oružanih snaga, te očekivanja da se povećaju plate vojnicima i podoficirima kao što je predviđeno u izmjenama zakona o platama i naknadama koji je „zapeo“ sa usvajanjem u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nažalost, situacija sa budžetima na svim nivoima vlasti uslijed pada budžetskih prihoda zbog smanjenog privrednog poslovanja uzrokovanog pandemijom, je otežavajući faktor za potpunu realizaciju prethodno navedenih potrebnih investiranja u modernizaciju sredstava i opreme, kao i poboljšanje standarda i statsua za pripadnike Oružanih snaga. Ministarstvo odbrane je pripremilo programske dokumente, i očekuje da će Vijeće ministara, Predsjedništvo i Parlamentarna skupština pružiti podršku, prioritetno za provođenje procesa modernizacije sa povećanjem budžetskih sredstava. Uostalom, u okviru toga je i njihova nadležnost, a time i odgovornost.


(Vijesti.ba)