SAD i EU o dijalogu: Različite strategije na istom zadatku

Tako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) prokomentarisao sadržinu otvorenog pisma koje su šefovi diplomatije Njemačke i Francuske objavili 23. maja.

Naime, francuski i njemački ministri spoljnih poslova, Jean-Yves Le Drian i Heiko Maas su tu naveli da se prije postizanja sporazuma moraju riješiti brojna otvorena pitanja između Kosova i Srbije.

"Tu nema ni prečica ni brzih rješenja. Ozbiljan pristup zahtjeva dobro strukturisane, temeljite pregovore, i to sa Evropskom unijom kao iskrenim posrednikom", naveli su oni.

"Ja to posmatram kao značajan korak naprijed i od sad će se svi od g. Grenella (Richard, specijalni izaslanik američkog predsjednika za dijalog Kosova i Srbije) do vladajućih stranaka na Kosovu, čak i do predsjednika Vučića (Aleksandra) u Srbiji, morati pozicionirati naspram tog izloženog ozbiljnog okvira za resetovanje dijaloga", izjavio je Weber.

Podcrtavanje uloge EU predstavnika Lajčaka

"Potreban nam je snažniji angažman u posredovanju i politička odlučnost. I jedno i drugo se može očekivati od Miroslava Lajčaka (specijalni predstavnik EU za dijalog Kosova i Srbije) i njegovog tima, uz podršku visokog predstavnika Borella kao i Berlina i Pariza", stoji u otvorenom pismu.

Oni su dodali da je sada, nakon što je Lajčak preuzeo dužnost, krajnje vrijeme za ponovno pokretanje dijaloga, a da su Francuska i Njemačka spremne da njemu i njegovom timu pruže snažnu političku, diplomatsku i ekonomsku podršku.

Cilj je postizanje održivog, sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine koji reguliše sva otvorena pitanja i koji doprinosi regionalnoj stabilnosti.

Predsjednik Francuske Macron je izrazio spremnost da se drugi samit održi u Parizu. Međutim, preduslov za to je spremnost za dijalog. Takođe su istakli da očekuju sprovođenje svih dogovora postignutih od 2011. godine.

Da li se pismo odnosi na Grenella?

Oni u pismu ne pominju saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama u tom procesu, odnosno sa specijalnim izaslanikom američkog predsednika za dijalog Richardom Grenellom.

Weber kaže da se pismo, međutim, indirektno odnosi na Grenella.

"To je vrlo indikativno. Taj članak se dosta odnosio na neke političke procese koji se vežu sa delovanjem g. Grenella i SAD-a. Indirektno se odnosilo na to, na jednoj strani i na kritiku da u vreme pandemije nije vrijeme za unutrašnje podjele, a na drugoj strani, upravo se taj centralni dio članka ministara - o tome da nema brzih rješenja već da je potreban sveobuhvatni sporazum koji će riješiti sva otvorena pitanja - na indirektan način vrlo jasno odnosilo na delovanje g. Grenella i SAD-a", kazao je Weber.

Na potezu američki izaslanik

Iz Grenellovog ureda nisu htjeli da komentarišu stavove šefova diplomatija Njemačke i Francuske.

Ono što je za RSE potvrdio njegov portparol Dick Custin jeste da Grenell, nakon povlačenja sa pozicije ambasadora u Berlinu, ostaje specijalni izaslanik američkog predsjednika za dijalog Kosova i Srbije i da se "raduje sledećoj raspravi o dijalogu čim bude utvrđen sastav vlade (Kosova)".

Edward Joseph, predavač na Univerzitetu Jons Hopkins u Vašingtonu, izjavio je u intervjuu za RSE da administracija Donalda Trumpa nastoji da po svaku cijenu postigne sporazum prije američkih predsjedničkih izbora u novembru, ne mareći previše za njegovu sadržinu.

"Očigledno je da je Grenel u velikoj žurbi. Američki ambasador u Srbiji ga je opisao veoma kratko kao veoma ’energičnog čovjeka’, što je neuobičajeno. Ja to tumačim kao ’čovjek u škripcu’ koji želi da po svaku cijenu što prije dođe do sporazuma, bez obzira na njegov kvalitet i da li je u dugoročnom američkom interesu.

To je veoma važno naglasiti: da li je Grenellova kao i politička ambicija Trumpove administracije u skladu sa američkim interesima. Tačnije, da li će taj sporazum omogućiti stabilizaciju ili dovesti do dodatne destabilizacije na terenu", kazao je Joseph.

"Dosadašnji Grenellov angažman bez partnerstva Brisela znači da bi Vašington preuzeo teret primjene tog sporazuma u regionu u kome su se u rješavanje svih važnijh pitanja zajednički angažovali SAD i EU", dodao je on.

Bodo Weber navodi da je očigledno da između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije nema saradnje po pitanju pregovora o konačnom i sveobuhvatnom sporazumu Kosova i Srbije od imenovanja Grenela na poziciji specijalnog izaslanika u oktobru 2019.

Novi duh SAD administracije

Po njegovim riječima, podrivanje vodeće uloge EU u tom procesu počelo je s 'pismima o namjeri' između Kosova i Srbije o uspostavljanju avio i željezničke linije, kao i o izgradnju autoputa, koja su postignuta pod pokroviteljstvom Grenella, u šta EU nije bila upućena.

On dodaje i da unatoč tradicionalnih veza Kosova i SAD, "ova Trumpova administracija ne deluje uopšte u političkom duhu s prethodnim administracijama koji su podržale nezavisnost Kosova".

"Ako bi zaista došlo do insistiranja političkih lidera koji će preuzeti vlast na Kosovu da Trumpova administracija odnosno g. Grenell mora voditi dijalog a ne EU, a na drugoj strani Demokratski savez Kosova i Alijansa za budućnost Kosova (koji teže da formiraju novu vladu) kažu da ne podržavaju razmjenu teritorije ili podjelu Kosova, onda nam ostaje da vidimo čemu zaista služi taj paralelni dijalog koji vodi g. Grenell, da li je on zaista vođen ekonomskim interesima i motivima?

U tom sučaju se bojim da taj dijalog neće nigdje voditi. Spor Kosova i Srbije se ne može riješiti ekonomskim putem, jer se ne radi o ekonomskom konfliktu. Ako bi se ostvarile sumnje političkih aktera i analitičara da iza tajnih pregovora Grenela sa dvojicom predsjednika stoji ponovni pokušaj guranja razmjene teritorije, mislim da ćemo onda vidjeti vrlo vruću političku jesen", zaključuje Weber.

Šta treba znati o političkoj krizi na Kosovu?

Podsjetimo, premijer Kosova na dužnosti Aljbin Kurti izjavio je prethodno da je Grenell direktno bio uključen u rušenju njegove vlade 25. marta samo zato što se "Grenellu žuri da potpiše dogovor sa Srbijom", najkasnije do septembra, te da sporazum za kojim Grenell teži uključuje teritorijalnu razmjenu.

Grenell je međutim odmah nakon takve Kurtijeve izjave kazao da “apsolutno nije bilo razgovora o razmjeni teritorija - o tome se nije diskutovalo u mom prisustvu".

S druge strane, na rukovodeću američku ulogu u dijalogu Kosova i Srbije insistira kosovski predsednik Hashim Thaci, koji je prethodno izjavio da ukoliko EU želi da se uključi u proces, najpre treba da ukine Kosovu vize. On se takođe usprotivio i Lajčakovom imenovanju uz obrazloženje da nije kredibilan za taj proces.

Ko će voditi dijalog u budućnosti što se Kosova tiče, zavisi od odluke Ustavnog suda koja se očekuje ove nedjelje.

Sud treba da pruži odgovor na to da li Avdullah Hoti iz Demokratskog saveza Kosova, koga je za novog mandatara vlade odredio predsjednik Thaci, može da formira vladu nakon izglasavanja nepoverenja Kurtijevoj vladi 25. marta.

Kurti smatra da su u tom slučaju jedino prijevremeni izbori put naprijed a da je svako formiranje vlade bez izbornog pobjednika neustavno.


(Vijesti.ba / RSE)