5°C
Mostar 6°C
Tuzla 7°C
Banja Luka 6°C
Bihać 8°C
Powered by Dark Sky

23.05.2020 / 20:00 Intervjui - Rada Borić za Vijesti.ba

Sarajevo pokazalo da su antifašističke vrijednosti neuništive

Sarajevo pokazalo da su antifašističke vrijednosti neuništive
Rada Borić / Vijesti.ba
Potpredsjednica Nove ljevice i zastupnica u Skupštini Grada Zagreba Rada Borić kazala je u intervjuu za Vijesti.ba kako je Sarajevo antifašističkim protestima pokazalo da kako se mogu braniti evropske antifašističke vrijednosti.

Rada Borić, koju je ugledni magazin Forbes uvrstio među sedam najutjecajnijih feministkinja na svijetu, govorila je o ustaštvu u Hrvatskoj, odnosu državnog vrha prema njemu, reviziji historije…

Razgovarao: Haris Ljevo

Kako gledate na to što je Hrvatska (zvanična vlast) ovog 9. maja bila jedina članica EU koja nije proslavila ili obilježila Dan pobjede nad fašizmom, a premijer Andrej Plenković je čak rekao da je Hrvatska za razliku od drugih evropskih zemalja 9. maja 1945. potonula u totalitarizam?

BORIĆ: Hrvatska službena vlast po svom je odnosu prema nedvojbenim historijskim činjenicama, potonula na dno ljestvice u Evropskoj uniji, gdje se i sama Hrvatska po mnogim, posebno ekonomskim pokazateljima, nalazi. Od druge po snazi ekonomije zemalja u tranziciji početkom 90-tih, danas smo dosegli ekonomsko dno u EU i umjesto bitke za bolji život građana, solidarnost i ljudsku sigurnost, građane se hrani “historijskim istinama“ koje nas stavljaju na stranu gubitnika a ne pobjednika Drugog svjetskog rata.  

Hrvatska, nažalost, nema snažno građansko društvo i javnost koja bi se uspješno borila protiv pristanka na reviziju historije. Zabrinjava da osim autentične ljevice i antifašističkih organizacija kojima pripadam, gotovo da nema ko ustati protiv zamjena teza o žrtvama i počiniteljima zločina i izjednačavanja “dvaju totalitarizma“, a “revidirana historija“ postala je legitimni dio mainstreama, od politike do obrazovanja.

Stvarno službeno obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom izostalo je vjerujem i zbog nadolazećih parlamentarnih izbora jer se ponovo želi  homogenizirati desnica koja parazitira na “žrtvama poraća“. U okolnostima mjera u borbi protiv korona virusa i  75. godišnjica Dana oslobođenja grada Zagreba i Dan pobjede nad fašizmom obilježeni su od članica i članova političkih stranaka ljevice, kao i “gerilski“.  

Hrvatska se na neki način nalazi u šizofrenoj situaciji jer vlast krši Ustav vlastite zemlje. Ustav kaže da je Hrvatska nastala na antifašističkoj borbi, dakle partizanskoj, a istovremeno Sabor je pokrovitelj komemoracija poraženoj ustaškoj vojsci na Bleiburgu, dok isti taj Sabor ne želi ni čuti da učestvuje u obilježavanju neke partizanske bitke za slobodu. Kako je to moguće u jednoj EU zemlji?

BORIĆ: Glavno obilježje pseudo-demokratija  - neki ih nazivaju i-liberalnim demokratijama - u kojima su samo povremeni izbori osnova kakvog-takvog demokratskog legitimiteta, nepoštivanje Ustava i zakona od strane vlasti i ne čudi.  U Hrvatskoj se dogodio ozbiljan deficit nivoa odgovornosti u djelovanju glavnih političkih aktera i institucija, posebno prema vrijednostima kojima smo težili u procesu ulaska u Evropsku uniju kada nam je antifašizam bio “temelj“ nastanka države. Nakon ulaska u EU 2013. svjedoci smo urušavanja vladavine prava, slabljenja institucija, posebno nadzornih, a dio odgovornosti za to snosi i Evropska unija, bez snažnih alata za „discipliniranje“ novih članica s periferije koje promoviraju neofašizam. Moglo bi se, nažalost, reći da je Evropskoj uniji važnija servilnost njenih perifernih zemalja uz uvjet da su zadovoljeni parcijalni interesi njenih najjačih članica od poštivanja najvažnijih vrijednosti EU, kao što je to antifašizam. Ono što u jednoj Njemačkoj nije moguće, a to je veličanje fašizma, Hrvatskoj se, uz nešto “packi“, progleda kroz prste. O Orbanu da i ne govorim.

Posljednjih dana jedna od glavnih tema u regionu bila je održavanje mise u Sarajevu za žrtve Bleiburga. Zašto je Hrvatska to uradila prebacivši problem u BiH?

BORIĆ: Austrija je snažnim i legitimnim represivnim mehanizmima - ograničenjima i visokim kaznama - spriječila „najveće okupljanje filofašističkih snaga u Evropi“, kako su nazvali blajburško okupljanje. U sekularnim državama, u kojima je Crkva zaista odvojena od države, održavanje mise za žrtve – privatna je stvar vjernika, a ne događaj od javnog interesa. I u ovom slučaju vidimo koliko smo daleko od ustavnosti, jer su, po hrvatskom Ustavu vjerske zajednice „odvojene od države“ (članak 41.), kao što bi se „izvoz Blajburga“ mogao nazvati miješanjem u unutarnju politiku susjedne zemlje. Ukratko, ono što je u Evropi „no pasaran“, ovdje je još uvijek, nažalost, moguće. Otpor građana Sarajeva ulijeva nadu da se antifašističke,  evropske vrijednosti ne mogu uništiti.

Da li je moguće da se hrvatski državni vrh uopšte ne osvrće na pisanja svjetskih uglednih medija poput The Guardiana, Le Mondea, Reutersa, AP-a, Haaretza…, koji često pišu o ustaštvu u Hrvatskoj?

BORIĆ: Hrvatska je mala rubna država u evropskim, a pogotovo u svjetskim razmjerima, a  politička oligarhija se ponaša kao da međunarodna javnost ne postoji. K tome, javni servisi, nerijetko u sprezi s vlašću, rijetko prenose šta ugledni svjetski mediji pišu o nama.  Dok god političari u nas ne trpe neposredne štete - kao što je Tuđman u drugoj polovici 90-tih bio u međunarodnoj izolaciji -  ne treba očekivati promjenu njihovog ponašanja.  

Da li je realno uskoro očekivati u Hrvatskoj usvajanje zakona o zabrani veličanja ustaštva kakav postoji u drugim evropskim zemljama kada je u pitanju nacizam, fašizam i njihovi simboli?

BORIĆ: Bilo je do sada u Hrvatskoj više neuspješnih pokušaja da se veličanje ustaštva zabrani bilo posebnim zakonom bilo izmjenama kaznenog zakona. Svi su ti pokušaji propali, jer nije bilo dovoljno političke volje glavnih političkih snaga. Morao bi se dogoditi vrlo uvjerljiv izborni poraz nacionalista  koji su se sada “upakirali“ u “suvereniste“ da Hrvatska prestane veličati ustaštvo, a nijekati antifašizam. Možda će ishod parlamentarnih izbora, zakazanih u nas za 5. juli, na kojima će učestvovati i koalicija “zelene ljevice“ (Nova ljevica, Možemo, Zagreb je naš, Radnička fronta i Orah) biti prvi korak u tom smjeru.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo