Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, BiH proizvođači ljekovitog i aromatičnog bilja osiguravaju stabilno snabdijevanje repromaterijalom domaćoj farmaceutskoj industriji.
„Upravo smo dobili odobrenje Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske da počnemo uzgajati i proizvoditi organsku industrijsku konoplju,” kaže Nedeljko Kusturić, vlasnik Prirodnog bilja (d.o.o.) iz Banja Luke.
„Ovo je odlična vijest jer smo već našli kupca za naš proizvod iz Njemačke, tačnije iz Frankfurta. Industrijska konoplja je nova kultura za nas, i za BiH uopšte, tako da sam jako uzbuđen što se sve ovo dešava,“ naglašava Nedeljko.
Prirodno bilje je osnovano 1996., i od tada se neprekidno razvija. Na 80 hektara zemljišta oni trenutno proizvode više od 150 tona ljekovitog i aromatičnog bilja, uglavnom kamilicu, mentu, bosiljak, neven i matičnjak.
„Mi imamo nešto više od 34 hektara vlastitog zemljišta, ali sarađujemo sa 120 farmera koji obrađuju dodatnih 46 hektara i koji sakupljaju samoniklo bilje,“ objašnjava Nedeljko i dodaje da Prirodno bilje obezbdjeđuje sjeme i sadni materijal, ambalažu i stručnu podršku svim farmerima i sakupljačima. „Mi također vršimo otkup svih njihovih proizvoda, i drago mi je reći da su među farmerima s kojima radimo i 72 žene.“
Kako bi podržali razvoj Prirodnog bilja, 2010. godine Vlada Švedske i USAID, pomogli su preduzeću pri kupovini traktora s pratećom opremom, sušilice i sjeckalice za bilje. Krajem 2019., Sweden/USAID FARMA II projekt je podržao Prirodno bilje u nabavci specijalizirane mašine za odvajanje lista od stabljike.
"Osnovni razlog zbog kojeg radimo na proširivanju naših kapaciteta za preradu bilja je da stvorimo mogućnost za rast proizvodnje i time uposlimo dodatne farmere. Zadnja investicija FARMA II projekta nam je omogućila da broj farmera s kojima radimo podignemo sa 100 na 120. Ovaj put smo se fokusirali na farmere iz nerazvijenih ruralnih krajeva u općinama kao što su Bihać, Tešanj, Teslić, Drinić i Bosanski Petrovac,“ kaže Nedeljko.
Prirodno bilje, tokom godine, podržava sve svoje partnere kako bi imali posla i priliku ostvariti stabilne prihode. „Mi ulažemo velike napore kao bi diverzifikovali proizvodnju naših farmera i time im omogućili da imaju dovoljno posla tokom cijele godine i tako zarađuju. Oni mogu početi sa prizvodnjom nevena u martu, a završiti sa proizvodnjom matičnjaka i mente u novembru.“
„Mi iskreno cijenimo i vjerujemo u domaću proizvodnju. Zato nastojimo da je, iz godine u godinu, sve više razvijamo,“ naglašava Nedeljko. „Ova cijela situacija sa COVID-19 pandemijom ukazala je na važnost stabilne osnove i domaćeg izvora repromaterijala, te neovisnost o uvozu kako bi se proizvodnja finalnih proizvoda nesmetano odvijala,“ objašnjava Nedeljko.
„Od 150 tona sušenog bilja, 80 odsto prodajemo domaćim farmaceutskim firmama. Dodatnih deset odsto prodajemo farmaceutskim firmama u inostranstvu, a preostalih deset koristimo za proizvodnju biljnih čajeva koje izvozimo u Italiju, ali ih također prodajemo i u BiH.“
Sa dodatnih šest stalno uposlenih radnika, tri žene i tri muškarca, svi mlađi od 35, i mnogobrojnim sezonskim radnicima, Nedeljko se nada da će nastaviti povećavati broj farmera s kojima sarađuje. On želi da ovaj prvi projekat plantažne proizvodnje industrijske konoplje bude uvod u organizovanu proizvodnju ove kulture u Bosni i Hercegovini i da se proizvodnja i izvoz industrijske konoplje značajno povećaju u budućnosti.
„Od industrijske konoplje se u svijetu proizvodi više od 200 proizvoda. Sjeme konoplje se koristi u prehrambenoj industriji, a sve je veća i primjena u građevinarstvu gdje se koristi kao prirodni izolacioni materijal. Od stabljike se također proizvode briketi koji se koristi kao energent u eko-toplanama, a koji imaju veću energetsku vrijednost od bukovog drveta,“ objašnjava Nedeljko.
„Očekujemo da se u ovu priču uključe i poljoprivredni instituti kao i ministarstva poljoprivrede kako bi razvoj ove proizvodnje pratila stručna podrška i pozitivna zakonska regulativa koja bi bila usklađena sa zakonskim rješenjima u Evropskoj uniji,“ zaključuje Nedeljko.
(Vijesti.ba / FENA)