Zaštititi pčele prilikom tretmana zasada malina

Uporedo sa povećanjem zasada maline širom BiH pristižu i pritužbe pčelara o stradanju pčelinjih zajednica, što bilježe statistike iz godine u godinu, a kao glavni uzrok navode se pesticidi koji se koriste u zaštiti maline, a koji imaju poguban učinak na pčele. 

- Ukoliko se zbog neznanja ili neupućenosti malinara ovo dogodi onda je šteta višestruka, cvjetovi ostaju bez oprašivača, a pčelari bez svojih dragih ljubimica. Ukoliko proizvođači maline žele visoke, ali i kvalitetne prinose (dobro ispunjen plod maline) onda to ne mogu ostvariti bez oprašivača, pčela – navode iz INZ-a.

Podsjećaju da pčela za jedan minut posjeti deset cvjetova, jedan njen izlet traje deset minuta i za to vrijeme opraši 100 cvjetova, dnevni učinak pčele je oko 4.000 oprašenih cvjetova, što je dovoljno kako bi se dobilo 15 kilograma maline. Kada se to ima u vidu neophodna je dobra sihronizacija aktivnosti između pčelara i malinara na obostranu korist.

Preporuke INZ-a su da se tretiranje insekticidima izvodi pred samo cvjetanje kod maline, a sljedeće nakon završene berbe. Da se za vrijeme cvjetanja mogu se primjenjivati fungicidi, radi spriječavanja pojave truljenja plodova, ali sve po preporuci stručnih lica i u skladu sa uputstvom za upotrebu uz poštivanje koraka sigurne primjene fitofarmaceutskih sredstava (FFS) za zaštitu bilja.

Bosna i Hercegovina je proteklih godina zabilježila ekspanziju proizvodnje jagodastog voća, posebno u ruralnim područjima jer obezbjeđuje relativno brz povrat uloženih sredstava, ali i angažuje vlastitu radnu snagu unutar domaćinstva. Uz relativno mala ulaganja, povrat svojih sredstava i prvu zaradu proizvođači mogu očekivati u prilično kratkom periodu.

Kada je riječ o značaju pčela i njihovom ekonomskom učinku, UN je prepoznao važnost pčela u ekosistemu te je 20. maj proglasio Svjetskim danom pčela. Usvajajući rezoluciju koju je predložila Slovenija, a podržale sve članice EU i mnoge druge zemlje svijeta, Ujedinjeni narodi proglasili su ovaj datum s ciljem da se podigne svijest o njihovom značaju i upozori na smanjenje broja pčela u svijetu, podsjećaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Odluku o obilježavanju Svjetskog dana pčela Generalna skupština UN donijela je krajem 2017. Rezolucijom 155 kosponzora, uključujući Europsku uniju, SAD, Kinu i Rusiju, predviđeno je da se Svjetski dan pčela obilježava “kroz edukaciju i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o značaju pčela i drugih opraščivača, na opasnosti sa kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju”.

Pčele i drugi oprašivači od ključnog su značaja za globalni lanac ishrane. One ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego i obavljaju ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara, procijenila je Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES). Pčele su ključni dio mnogih ekosistema i dobar su indikator stanja zdravlja ekosistema.

Broj oprašivača u Evropi smanjen je u posljednjih 30 godina za tri četvrtine. Mnogi naučnici smatraju da je odlučujući bio rast upotrebe pesticida.

Povoljni klimatski uslovi, kvalitetno i nezagađeno zemljište učinili su da plodovi jagodastog voća, maline prije svega, promovišu ove prostore u mnogim zemljama EU i šire. Upravo period koji je pred nama (polovina maja-kraj juna) karakteriše obilno cvjetanje maline.

- Ona, uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture, a osim nektara pčelama je izdašan izvor i polena. Nasadi u vrijeme cvatnje ove profitabilne voćne kulture jednostavno budu zaposjednuti ovim korisnim insektima koji donose radost i malinarima, ali i pčelarima jer pčele kao oprašivaći igraju veoma važnu ulogu u proizvodnji voća, a upravo iz ovog razloga i jedni i drugi trebaju voditi računa da se pri tretmanu zasada maline ne stradaju pčele - navode iz INZ-a.

Općenito se može reći da pčela opraši više od 90 posto cvjetova, a ovim procesom obezbeđuje se obimniji rod i krupniji plodovi.

- Oprašivanje je posebno važno u malinjacima i drugom jagodastom voću, jer je cilj da se iz svakog cvijeta formira plod. Ukupna cvatnja maline traje više od 30 dana, dok najjače medenje traje oko 20 dana, a pčele cvjetove posjećuju od ranog jutra pa do mraka. Malina nektar izlučuje i pri hladnijem vremenu, sadržaj šećera u nektaru se kreće od 44 do 52 posto. Dnevni unosi mogu se kretati i do šest kg, a ukupni prinos do 40 kg po košnici. Prinos sa jednog hektara može da bude i do 200 kg meda. Ni malinari nisu bez koristi od posjete pčela, jer se prinosi povečavaju i do 80 posto - navodi Kasim Velić, rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u okviru INZ-a.

Što se tiče tretiranja malina prije ili nakon cvata, iz INZ-a navode da je prije prskanja, prskalicu potrebno temeljito isprati toplom vodom i deterdžentom kako bi se uklonili ostaci ranije korištenih insekticida, a ukoliko u malinjacima (između redova) ima maslačka i drugih cvijetnica treba ih pokositi prije tremana kako bi se izbjeglo da preko cvijeta, insekticid našteti pčelama. Tokom cvjetanja maline nije dozvoljena primena akaricida i insekticida.

Ni po jednom programu zaštite maline, podsjećaju iz Instituta, one se ne prskaju u doba cvjetanja. Osim što od takvog prskanja nema nikakve koristi, ono usput ubija glavnog oprašivača malina. Pod štetno prskanje ovdje se podrazumijeva upotreba pesticida. Voćari moraju ispoštovati to da se prskanje mora obaviti prije cvjetanja.

U skladu sa principima integralne zaštita bilja proizvođači će primjenjivati mjere integralne zaštite, i dodatnih zahtjeva za integralnu zaštitu jagodastog voća, a to su, prije svega, biološke i mehaničke mjere, u koje spada izrezivanje i odstranjivanje zaraženih dijelova voćke, te odstranjivanje truhlih i zaraženih plodova.

Preporučuje se, ako je moguće, koristiti feromonske klopke i druge načine lova insekata, te akustične aparate za odbijanje ptica i glodara. Hemijske će mjere biti provedene tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od šteta po nasad koje mogu izazvati nametnici.

Prije primjene hemijskih mjera zaštite, mora biti provedena procjena opasnosti od štetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza mora biti temeljena na praćenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praćenju populacije štetnih organizama i praćenju fenofaze razvoja određene voćne vrste.

Poželjno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni hemijskih mjera zaštite donosi se na temelju vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne službe. Pri izboru sredstava za zaštitu bilja prednost treba dati sredstvima užeg spektra djelovanja, sredstvima za zaštitu koja nisu opasna za korisne organizme i koja nisu razvrstana kao opasna za okoliš, ističu stručnjaci, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. 



(Vijesti.ba )