20°C
Mostar 22°C
Tuzla 22°C
Banja Luka 23°C
Bihać 21°C
Powered by Dark Sky

07.03.2020 / 20:00 Intervjui - Adnan Ćerimagić za Vijesti.ba

EK je opisala BiH kao državu i društvo godinama daleko od EU

EK je opisala BiH kao državu i društvo godinama daleko od EU

Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina kazao je u intervjuu za Vijesti.ba kako je nerealno očekivati da BiH dobije kandidatski status do samita u maju u Zagrebu.

On je govorio o očekivanjima od zagrebačkog samita, evropskom putu BiH, raspoloženju u Briselu po pitanju proširenja EU…

Razgovarao: Haris Ljevo

Kakva su vaša očekivanja od samita najavljenog za maj u Zagrebu?

ĆERIMAGIĆ: Bilo bi dobro da do Zagreba vidimo naznake dogovora EU oko jedne vjerodostojne EU politike prema regionu. Da bi se to dogodilo najmanje dvije stvari se moraju dogoditi.

Prvo, EU mora da otvori pregovore o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. I drugo, da se regionu ponudi što konkretniji, jasniji i korisniji cilj. Taj cilj mora biti primamljiv, ne samo vodećim političarima i liderima, već i građanima, javnoj upravi i privredi. Mora u potpunosti ovisiti od zemalja zapadnog Balkana i onoga što one rade, a ne od internih nesuglasica i političkih zemljotresa u samoj EU.

Šta bi bio taj cilj? Punopravno članstvo u EU?

ĆERIMAGIĆ: Nažalost, u ovom trenutku punopravno članstvo nije taj cilj. Članstvo je ostalo dugoročni cilj svih zemalja članica EU za region, o tome se u zadnje vrijeme održao i pokazao jasan konsenzus, i to je dobro.

Ali, taj cilj se neće ostvariti uskoro, a razlozi su različiti. Mislim da je to postalo jasno najkasnije prije dvije godine, kada su u Sofiji zemlje članice odbile ideju da bi bilo koja od zemalja zapadnog Balkana mogla biti spremna za članstvo u EU do 2025. godine.

U ESI-u smo predložili da taj cilj bude članstvo u jedinstvenom tržištu EU, koje bi bilo praćeno insistiranjem EU na vladavini prava i unapređenju demokratije u regionu, ali i konkretnom i značajnom financijskom podrškom. Također, bio bi to cilj koji je na putu ka punopravnom članstvu. Zasad vidim samo naznake stidljive podrške takvim idejama u EU.

BiH je očekivala da do maja dobije status kandidata. Da li je nakon posljednjih političkih blokada u našoj zemlji uopšte realno govoriti o tome?

ĆERIMAGIĆ: Ne vjerujem da će BiH dobiti kandidatski status u naredna dva mjeseca. Razlog tome nisu nedavne političke trzavice u BiH jer je i prošla Evropska komisija EU put BiH stavila u jednu vrlo tešku situaciju.

Mnogi će kazati da su BiH, njeni političari i građani, takvu situaciju i zaslužili, s obzirom na utisak izostanka borbe za svoje interese od strane BiH. Ali, takav pristup EU prema BiH, koji nije ništa novo i o kojem u ESI-u godinama uporno govorimo i upozoravamo, možda nudi kratki osjećaj zadovoljstva onim koji su u EU frustrirani i izmoreni dinamikom bh. politike ili ih nije briga za BiH, ali dugoročno svima nanosi štetu, i EU i reformatorima u BiH.

Kako prema tvojim saznanjima zvanični Brisel gleda na trenutne blokade u BIH?

ĆERIMAGIĆ: Dovoljno je iščitati Mišljenje Europske komisije iz maja prošle godine gdje smo opisani kao država i društvo koje je godinama daleko od EU. Evropska komisija ocijenila je da je situacija u BiH i slika zemlje u EU tako loša da je za preporuku Komisije o otvaranju pregovora o članstvu potrebno da BiH provede 14 prioriteta koji u sebi sadrže dugi, vrlo dugi niz većinom političkih uslova. Od provedbe presude Sejdić i Finci, izbora u Mostaru, reforme Ustavnog suda, dogovoru o podjeli nadležnosti različitih nivoa vlasti i stvaranje uslova za jedinstven pravni prostor u BiH. I mnogo toga još, od odnosa prema LGBT zajednici do procesa pomirenja.

Kakvo je trenutno raspoloženje u EU oko pitanja proširenja nakon što je završena primopredaja dužnosti između stare i nove administracije?

ĆERIMAGIĆ: Među novim članovima Evropskog parlamenta i Evropske komisije slabo ko se u ovom trenutku pita zašto u BiH nema entuzijazma oko ispunjavanja tih uslova iz Mišljenja, a oni koji razmišljaju i razgovaraju o regionu, na sve to reaguju idejom o novom specijalnom predstavniku EU, koji bi se pored vrlo kompleksnog i teškog Dijaloga između Prištine i Beograda, bavio i BiH.

Zaboravljajući da je u BiH ovu listu uslova Evropska komisija poslala u trenutku kada je Komisijina preporuka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom već nekoliko puta od zemalja članica bila odbijana. Ali i da je poslana tik pred zbore u EU i BiH te u trenutku kada je Evropska komisija podržala ideju o crtanju novih granica po etničkoj liniji između Kosova i Srbije. Sve to je stvorilo i podržalo dinamiku u kojoj je BiH dočekala 2020. godinu.



(Vijesti.ba )

Izdvajamo