1°C
Mostar 6°C
Tuzla 5°C
Banja Luka 3°C
Bihać 1°C

27.02.2020 / 10:31 BiH - Edvin Kanka Ćudić

Spomen-ploča za žrtve otmice u Štrpcima nezamisliv cilj

Spomen-ploča za žrtve otmice u Štrpcima nezamisliv cilj
Edvin Kanka Ćudić / Vijesti.ba
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća na 27. februar, dan kad se obilježava godišnjica stradanja civila otetih iz voza 671, na relaciji Beograd - Bar.

U saopćenju za javnost UDIK navodi da se zločin naziva 'Otmica u Štrpcima' dogodio  27. februara 1993. godine, kad su pripadnici srpskih paravojnih jedinica, pod komandom Milana Lukića uz logističku pomoć države Srbije, oteli grupu putnika iz voza 671 na stanici Štrpci (BiH)'.

- Tom prilikom oteto je, potom i ubijeno, 18 Bošnjaka, jedan Hrvat i jedna NN osoba. Većina ubijenih bili su građani Srbije ili Crne Gore - ističe se.

Na godišnjicu koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić kaže da je 'prošlo dvadeset i sedam godina od tog ratnog zločina, a porodice žrtava još nemaju nikakvu simboličnu naknadu, samo zato što su njihovi članovi ubijeni na teritoriji druge države'.

- Samim tim, postavljanje spomen-ploče na beogradskoj željezničkoj stanici, koja bi trebala podsjećati na taj ratni zločin, za sve nas postaje nezamisliv cilj - kazao je.

Podsjeća na nevine žrtve, a to su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šedo Softić, Rifet Husović, Senad Đečević, Ismet Babačić, Halil Zubčević, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Favzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvezdan Zuličić, Jusuf Rastoder i Toma Buzov.

Za taj zločin osuđeni su Nebojša Ranisavljević na petnaest godina zatvora i Mićo Jovičić na pet godina zatvora. Pred Sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje desetorici optuženih među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade VRS i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi. Krajem 2019. godine Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Milana Lukića.

Pred sudom u Beogradu u toku je suđenje Gojku Lukiću, Ljubiši Vasiljeviću, Dušku Vasiljeviću, Jovanu Lipovcu i Dragani Đekić.

UDIK pomaže postjugoslavenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava da bi se utvrdila krivična odgovornost za počinioce, zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje zločina.

- To je afirmacija vrijednosti otvorenog građanskog društva, s jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava i uključivanja mladih u društveno-političke procese kroz mirovni aktivizam - navode iz Press službe.

(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo