-2°C
Mostar 2°C
Tuzla 0°C
Banja Luka 1°C
Bihać 0°C
Powered by Dark Sky

26.02.2020 / 13:47 BiH - Sarajevo

Predstavljena publikacija “Nazivanje ratnih zločina pravim imenom”

Predstavljena publikacija “Nazivanje ratnih zločina pravim imenom”

Gotovo 25 godina nakon završetka rata, u Bosni i Hercegovini ne postoji zakon o zabrani negiranja genocida, zločini se poriču i minimiziraju, dok se osuđeni ratni zločinci javno glorificiraju, zaključeno je tokom predstavljanja publikacije “Nazivanje ratnih zločina pravim imenom” u Sarajevu.

Publikacija autorice Lejle Gačanice želi skrenuti pažnju na neophodnost donošenja zakona o zabrani poricanja genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

“Ova publikacija nije o prošlosti o kojoj ne postoji konsenzus – ona je o sadašnjosti koja se gradi na interpretacijama prošlosti zasnovanim na bolu, mržnji, otklonu prema drugima i – poricanju ili veličanju ratnih zločina”, kazala je nezavisna pravna ekspertica Lejla Gačanica na promociji publikacije nastale u saradnji s Caroline Finkeldey i podržane od TRIAL Internationala i forumZFD-a.

Gačanica je dodala da se presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju ignorišu, te da je osim zakona potreban kontinuiran rad u svim drugim oblastima, koji će možda polučiti i buđenje dovoljne društvene svijesti.

Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), naglasio je da je poražavajuće da smo, četvrt stoljeća od genocida u Srebrenici, u situaciji da ne govorimo o koracima uvrštavanja sudski utvrđenih činjenica u udžbenike i javni prostor.

“Umjesto toga, u opasnosti smo od ‘institucionaliziranja’ negiranja genocida sa takozvanom međunarodnom komisijom koju je organizirala Narodna skupština Republike Srpske i koja će iznijeti svoje zaključke uskoro”, naveo je Džidić.

Midhat Izmirlija, docent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, smatra da je potrebno uspostaviti kulturu sjećanja nasuprot kulturi zaborava i dosegnuti “odgovorno pamćenje”.

“Pitanje pravnog reguliranja i zabrane negiranja, opravdavanja ili odobravanja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti polazi prvenstveno od civilizacijske potrebe suočavanja sa utvrđenim činjenicama”, naveo je on.

Valentina Gagić-Lazić, aktivistica udruženja “SARA Srebrenica”, smatra da bi o ljudima koji su u ratu rizikovali svoje spašavajući živote drugih bilo potrebno javno i bez straha govoriti, te da je potrebno da se odmaknemo kao društvo od potrebe “da tvrdimo da je za sve nevolje kriv onaj s druge strane dvorišta, mosta, grada, ulice ili granice”.

Publikacija se može pročitati na stranici forumZFD.


(Vijesti.ba / detektor.ba)

Izdvajamo