-2°C
Mostar 2°C
Tuzla 0°C
Banja Luka 1°C
Bihać 0°C
Powered by Dark Sky

22.02.2020 / 12:55 Regija - Analitičari

Weber i Vogel: Izbor Lajčaka bi bio pogrešan

Weber i Vogel: Izbor Lajčaka bi bio pogrešan

Evropska unija bi napravila veliku stratešku grešku u svom susjedstvu ako bi slovačkog ministra spoljnih poslova Miroslava Lajčaka izabrala da vodi pregovore Srbije i Kosova, ocijenili su Toby Vogel i Bodo Weber iz Savjeta za politiku demokratizacije.

Tačan kapacitet Lajčaka bilo kao specijalnog izaslanika samo za dijalog ili za cijeli Zapadni Balkan nije potpuno jasan, ali ono što je jasno jeste da je to "užasan izbor", naveli su Vogel i Weber u autorskom tekstu za portal "EU Observer".

Po njihovoj ocijeni, pregovori koje je vodila bivša šefica evropske diplomantije Federica Mogherini bili su loše planirani, zasnovani na principu "bilo koji dogovor je dobar dogovor", a njen tim je zagovarao "opasnu razmjenu teritorija koja bi ugrozila regionalnu i evropsku stabilnost".

Nasljednik Mogherini, Josep Borrell izgleda da razumije da mora da ulogu glavnog pregovarača dodijeli izaslaniku da bi nastavio pregovre pod kredibilnim vodstvom EU, jer je "taj težak i zahtjevan zadatak posao s punim radnim vremenom".

"Površno gledano, Lajčak izgleda da ima potrebne kvalifikacije za taj posao", navode Vogel i Weber, podsjećajući da slovački diplomata govori srpski jezik i da je dva puta bio u službi na Balkanu. Prvo je kao izaslanik EU nadgledao referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006, a zatim je bio specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, od 2007. do 2009. godine, istovremeno služeći i kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Uz to, Lajčaku je poznata briselska birokratija, pošto je bio izvršni direktor za Evropu i Centralnu Aziju u Evropskoj službi za spoljne poslove od 2010. do 2012.

"Uprkos tim očiglednim kvalifikacijama, Lajčak je ipak pogrešan čovjek iz brojnih razloga. Prvo, Slovačka je jedna od samo pet članica EU koje nisu priznale nezavisnost Kosova", navode analitičari, ukazujući da je šef diplomatije Borrell također iz zemlje koja ne priznaje Kosovo, Španije.

Ako bi Lajčak bio imenovan, dva visoka zvaničnika EU koja se bave Kosovom bila bi iz "male manjine" članica EU koje ne priznaju nezavisnost Kosova i, dodaje se u tekstu, nadgledali bi pregovore čiji bi cilj trebalo da bude srbijansko priznanje Kosova.

"To bi poslalo snažan signal da EU zauzima stranu. Također bi dalo podršku sve autoritarnijem predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću uoči izbora u aprilu", ocijenili su autori teksta.

Drugi razlog koji navode je taj što Lajčak ima ozbiljan politički teret - "historiju političkog neuspjeha na Balkanu".

Politički sukob s Miloradom Dodikom se, uslijed "ozbiljnih pogrešnih procjena i ograničenih političkih vještina, završio ponižavajućim povlačenjem Lajčaka, , a zaradio je reputaciju da je slab na Dodika i da je prosrpski nastrojen", navode analitičari.

Po njihovom mišljenju, Lajčak je lične i profesioalne ambicije stavljao iznad misije koju je obavljao. Iznenada je napustio svoju funkciju u Sarajevu navodeći da nije mogao da odbije ponudu tadašnjeg premijera Slovačke Roberta Fica da bude ministar spoljnih poslova.

Pozivajući se na više izvora, Vogel i Weber pišu da je Lajčak tražio mnogo širi resor od pregovora Beograda i Prištine.

"U regionu koji se bori s napadima moćnih zvaničnika na medije, posebno u Srbiji, imenovanje Lajčaka bi poslalo pogrešnu poruku, dajući još jednu ilustraciju onoga što balkanski građani vide kao obazac napredovanja zvaničnika EU uprkos greškama... Građani Zapadnog Balkana zaslužuju više od diskreditovanih ostataka, ma koliko da su elite navikle na taj obrazac", ocijenjeno je u analizi.

Imenovanje Lajčaka da vodi dijalog pokazalo bi sve veću neozbiljnost EU prema liderima i građanima Srbije, Kosova i šireg regiona, "osuđujući time nastavak pregovora na propast", ocjenjuju Vogel i Weber, dodajući da bi to također ozbiljno ometalo oživljavanje politike proširenja EU.

"Članice EU zbog toga treba da spriječe to imenovanje", kažu analitičari i dodaju da bi budući izaslanik trebalo da bude iz zemlje koja priznaje nezavisnost Kosova. Također bi trebalo da bude zadužen samo za pregovore Srbije i Kosova, jer bi proširivanje resora na Bosnu i Hercegovinu impliciralo vezu između sporazuma Beograda i Prištine i Bosne.

"To je posebno opasan signal jer Dodik opet otvoreno predlaže referendum o otcjepljenju, koji sa sobom nosi opasnost ponovnog nasilja", upozorava se u tekstu.

Specijalni izaslanik, dodaje se, mora da bude politički uticajan i iskusan pregovarač, ali ne mora da ima iskustva na Balkanu - nedostatak takvog iskustva mogla bi da bude čak i prednost.

Vogel i Weber ističu da izaslanik mora da ima i podršku većeg tima stručnjaka i za Balkan i za teme koje će biti dio budućeg sveobuhvatnog sporazuma, kao što su međunarodno i ustavno pravo, manjinska prava, ekonomska i imovinska pitanja.




(Vijesti.ba / Beta)

Izdvajamo